Hladi se slovenačko tržište nekretnina

Podijeli

Opšta nestašica odražava se i na tržištu nekretnina u Sloveniji, počinje stagnacija padom prometa od 15 odsto, a pala je i cijena kvadrata. Teško je predvidjeti koliko će trend biti uporan. Čak sedam godina cijene nekretnina u ovoj zemlji kontinuirano rastu.

“Nakon prve covid krize 2020. cijene su drastično skočile i nekretnine kao takve bile su jedna od boljih investicija u to vrijeme”, rekao je za RTV Slovenije Matej Rigelnik, direktor agencije Equinox.

“Kada je nekretnina izašla na tržište, odnosno kada se počela oglašavati, prodata je momentalno. Recimo u roku od sedam ili 14 dana”, dodala je Ajda Mrzel Kaluža, direktorica platforme za tržišnu procjenu vrijednosti nekretnina Arvio, prenosi SEEbiz.

No, opšta nestašica zahvatila je i područje nekretnina. Naime, eurozona nikada nije doživjela tako brz rast kamatne stope euribor. Krajem maja, šestomjesečni euribor bio je u negativnoj zoni, a sada je na 1,7 odsto.

Prema prognozama, do kraja godine premašiće dva posto, a u prvim mjesecima 2023. skočiće na 2,5 odsto. Uprkos tome, “i dalje postoji opšte uvjerenje da se posredniku za nekretnine prirodno vjeruje da će i prodavac i kupac biti zaštićeni”, komentar je Alena Komića, agenta u kompaniji ABC nekretnine.

No kupac je, pogotovo sada – u vrijeme hlađenja tržišta nekretninama – nedovoljno informisan.

“Najskuplja stvar koju ćete kupiti u životu je nekretnina, a vi to radite malo napamet, na primjer, vjerujete što vam komšija ili prijatelj kaže. Ne , radije pogledajte podatke, koliko oni prodaju slične nekretnine,” pozvao je Mrzel Kaluža.

U drugom kvartalu ove godine u odnosu na prvo tromjesečje zabilježen je pad kupnje nekretnina za 15 odsto. Kvadratni metar starog stana u Ljubljani pojeftinio je oko 100 eura, pokazuju podaci platforme za vrednovanje nekretnina Arvio.

Bez obzira na cijene, prodaja nekretnina i dalje cvjeta. U drugom kvartalu ove godine prodato je 3.669 stanova u vrijednosti od 449 miliona eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima evropskog statističkog zavoda, cijene su u Evropskoj uniji u posljednjih 12 godina porasle 48 odsto, a stanarine za 18 odsto. Rast cijena posebno je brz u posljednje dvije godine.

Vrijednost stanova porasla je tokom 12 godina u 24 države članice Unije. Cijene su gotovo utrostručene u Estoniji, a više nego udvostručene u Austriji, Luksemburgu, Latviji, Litvaniji, Češkoj i Mađarskoj.

Cijene kuća pale su u tri države članice. To su Italija, Grčka i Kipar. U Sloveniji su cijene stanova u posljednjih 12 godina porasle oko 47 odsto, dok su stanarine skočile 40 odsto.