Eurogrupa: Digitalni euro bi trebalo da bude široko dostupan javnosti
Digitalni euro bi trebalo da dopuni, a ne da zamijeni gotovinu i trebalo bi da garantuje pristup novcu centralne banke za korisnike eurozone u vremenima povećane digitalizacije u plaćanju.
To stoji u najnovijoj izjavi Eurogrupe o projektu digitalnog eura.
“Digitalni euro treba da bude bezbjedan i otporan, da obezbijedi visok nivo privatnosti, da bude lak i zgodan za upotrebu i da je široko dostupan javnosti, uključujući i troškove za krajnje korisnike”, navodi se u dokumentu objavljenom u ponedjeljak.
U dokumentu se navodi da će Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) razmotriti ishod faze istrage u jesen 2023. i na osnovu toga odlučiti da li da se pređe na fazu realizacije digitalnog eura.
“Moguće izdavanje digitalnog eura tek bi došlo u kasnijoj fazi i nužno bi zavisilo od zakonodavnog razvoja EU”, ističe se u dokumentu.
Eurogrupa navodi da je za uspjeh digitalnog eura neophodno osigurati i održati povjerenje korisnika, “za koje je privatnost ključna dimenzija i osnovno pravo”.
Istovremeno, Eurogrupa takođe smatra da dizajn digitalnog evra treba da bude u skladu sa drugim ciljevima politike kao što su sprečavanje pranja novca, nezakonito finansiranje, utaja poreza i osiguranje poštovanja sankcija.
“Mogao bi se slijediti pristup zasnovan na riziku kako bi se omogućila veća privatnost u slučaju manje rizičnih transakcija, što bi moglo osigurati šire usvajanje digitalnog eura među građanima sa većom preferencijom za privatnost. Eurogrupa podržava istraživanje vanmrežne funkcionalnosti koja bi služila širem spektru slučajeva korištenja i takođe doprinijela finansijskoj inkluziji olakšavajući korištenje građanima u različitim scenarijima”, navodi grupa.
Trebalo bi, kako se navodi, razmotriti odgovarajuće regulatorne mjere, uključujući dodjelu statusa zakonskog plaćanja u digitalnom euru, “kako bi se osigurala konzistentnost s gotovinom i kako bi se digitalni novac centralne banke učinio široko dostupnim za upotrebu na malo svim krajnjim korisnicima u eurozoni, uzimajući u obzir raspodjelu troškova i potrebnih tehnologija”.
