zgrada, stambena zgrada, Podgorica, bulevar, Linea, Zetagradnja, stanovi, kvart, stambeni kvart

Građani sve zaduženiji: Samo na stambene kredite duguju skoro pola milijarde eura

Podijeli

Na kraju prošle godine ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je 3,66 milijardi eura. Lani je, u odnosu na 2021. godinu, ostvaren rast kredita od 8,97 odsto ili 301,6 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Iz vrhovne monetarne institucije saopšteno je da su se fizička lica lani najviše zaduživala za potrebe potrošnje (gotovinski nenamjenski krediti) kao i za kupovinu stanova, a preduzeća najviše za likvidnost obrtnih sredstava.

Na kraju prošle godine najznačajniji korisnici kredita su fizička lica (rezidenti i nerezidenti, sa kreditnim karticama i preduzetnici) na koje se odnosi 1,58 milijardi eura ili 43,37 odsto i privreda sa 1,26 milijardi eura ili 34,41 odsto (obuhvata kategorije privredna društva u većinskom privatnom vlasništvu 33,05 odsto i privredna društva u državnom vlasništvu 1,36 odsto), dok krediti Vladi u iznosu od 209 miliona eura učestvuju sa 5,71 odsto u ukupnim kreditima.

“U periodu od godine krediti fizičkim licima bilježe rast od 132,1 milion eura ili 9,08 odsto, kao i krediti privredi od 104,2 miliona eura ili 9,02 odsto, dok je kod kredita Vladi registrovan pad od 18,5 miliona eura ili 8,13 odsto”, rekli su iz CBCG, prenosi Pobjeda.

Podaci CBCG pokazuju da se u odnosu na ukupan iznos kredita plasiranih fizičkim licima 372 miliona eura odnosi na gotovinske nenamjenske kredite, dok se na stambene kredite odnosi 493 miliona eura.

“Posmatrano po ročnosti bruto kredita i potraživanja na kraju prošle godine u ukupnim odobrenim bruto kreditima i potraživanjima, 73,34 odsto se odnosi na kredite i potraživanja odobrenih preko tri godine, 8,05 odsto su krediti odobreni od jedne do tri godine, 7,72 odsto se odnosi na kredite odobrene od tri mjeseca do jedne godine, 9,74 odsto predstavljaju sredstva kod banaka, dok se na kredite odobrene do tri mjeseca odnosi 1,15 odsto”, precizirali su predstavnici Centralne banke.

Iz CBCG ocjenjuju da se zaduživanje u prošloj godini može ocijeniti umjerenim, odnosno u skladu sa potrebama privrede i stanovništva.

“Prognoza realnog rasta za prethodnu godinu bila je oko sedam odsto, dok je nominalni rast kredita iznosio 8,97 odsto. Takođe, treba imati u vidu da je povećanje stanja ukupnih kredita rezultat više faktora: razduživanja po postojećim anuitetima, novoodobrenog kreditiranja, restrukturiranja i refinansiranja postojećih, kao i uticaja faktora na strani ponude i tražnje, te je stoga teško izdvojiti samo jedan osnov”, rekli su iz CBCG.

Potrošnja

Iz CBCG navode da se na osnovu strukture novoodobrenog kreditiranja i analize faktora na strani tražnje i ponude može zaključiti da su se fizička lica uglavnom zaduživala za potrebe potrošnje (gotovinski nenamjenski krediti), odnosno povećanje za 28 odsto, sa 219,3 miliona u 2021. na 280,6 miliona eura u 2022. godini, kao i za kupovinu stanova, gdje je povećanje 32,1 odsto sa 84,2 miliona u 2021. na 111,2 miliona eura u prošloj godini.

Firme su najviše uzimale kredite za likvidnost obrtnih sredstava, gdje je povećanje 26,3 odsto, sa 466,4 miliona u 2021. na 588,9 miliona eura u prošloj godini i nabavku osnovnih sredstava, odnosno povećanje 71,2 odsto sa 48,3 miliona u 2021. na 95 miliona eura u prošloj godini. ž

“U skladu sa ovim trendovima, uz rast zaposlenosti, povećanje plata je doprinijelo povećanju kreditne sposobnosti jednog broja dužnika i uticalo na rast kredita fizičkim licima. Visoka inflacija je uticala na povećanje potrošnje građana i privrede preko cjenovne komponente (smanjena kupovna moć stanovništva), te je stoga razlog za povećanje potrošačkih kredita kako bi se zadržala postojeća struktura potrošnje”, kazali su iz CBCG.

Iz CBCG ističu da je intenziviranje oporavka privredne aktivnosti tokom prve polovine prošle godine uticalo na povećanje tražnje za kreditima.

“Međutim, porast globalne neizvjesnosti, trendovi na tržištu nekretnina i rast kamatnih stopa su usporili zaduživanje i uticali na smanjenje tražnje, dok je povećanje rizika uticalo na smanjenje ponude, odnosno na smanjenu sklonost banaka ka novom kreditiranju”? pojasnili su iz CBCG.

Prema podacima koji su Kreditnom registru lani dostavile banke, mikrokreditne finansijske institucije, IRF, društava za lizing, faktoring i otkup potraživanja i banaka u stečaju, saldo aktivnog bruto duga fizičkih lica (bez preduzetnika) po osnovu kredita, kartica, overdrafta i lizinga iznosi 1,67 milijardi eura.

“Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori smo 2011. godine imali 474.655 punoljetnih lica, pa bi prosječno zaduženje građanina iznosilo oko 3,52 hiljade eura”, kazali su iz CBCG.

Prosječna kamata

Na kraju prošle godine, prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile kreditni registar iznosile su 5,45 odsto, odnosno 5,92 odsto. Prosječne ponderisane nominalne kamatne stope na kredite fizičkim i pravnim licima iznose 6,47 odsto, odnosno 4,45 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima iznosi 7,15 odsto, a 4,72 odsto za pravna lica.

Kada je riječ o mikrokreditnim finansijskim institucijama (MFI), prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite su iznosile 20,49 odsto, odnosno 23,42 odsto. Prosječne ponderisane nominalne kamatne stope na kredite fizičkim i pravnim licima iznose 20,94 odsto, odnosno 15,15 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima iznosi 23,99 odsto, a 16,8 odsto za pravna lica.

U jednogodišnjem uporednom periodu, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope banaka na ukupne kredite bilježe rast za 0,29 procentnih poena (p.p.) odnosno 0,26 p.p. respektivno, kao i na kredite odobrene pravnim licima (rast nominalne od 0,56 p.p. i efektivne za 0,54 p.p.).

Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,03 p.p. dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima ostala na istom nivou.

Kada su u pitanju MFI, u jednogodišnjem uporednom periodu prosječne ponderisane nominalne kamatne stope bilježe pad od 0,04 p.p. dok prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite bilježi rast za 0,04. Stope na kredite odobrene pravnim licima bilježe pad u jednogodišnjem periodu (nominalna od 0,74 p.p. i efektivna za 0,94 p.p.). Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,11 p.p., dok prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkim licima bilježi rast od 0,25 p.p.

Iz CBCG navode da je rast kamatnih stopa rezultat više različitih uticaja.

“Jedan od razloga je rast euribora, referentne kamatne stope na međubankarskom tržištu pod uticajem pooštravanja monetarne politike Evropske centralne banke, a koja se koristi prilikom obračuna kamate na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, ali utiče i na formiranje ostalih kamatnih stopa”, kazali su iz CBCG i dodali da, takođe, značajan uticaj na percepciju, odnosno rast rizika, ima i povećana neizvjesnost usljed geopolitičkih tenzija, posljedično na pooštravanje i uslova i standarda kod izvora finansiranja.

Najviše kredita odobrile CKB i NLB

Najviše kredita odobrila je najveća banka CKB 1,18 milijardi eura, što čini 32,3 odsto ukupno plasiranih kredita. Nakon toga slijedi NLB sa 635,3 miliona, odnosno sa 17,3 odsto. Po vrijednosti odobrenih kredita na trećem mjesu je Erste sa 540,26 miliona eura i sa udjelom od 14,8 odsto, Hipotekarna banka odobrila je 286,38 miliona, Lovćen banka 207,39 miliona, UCB je plasirala 188,32 miliona, Prva 183,54 miliona, Adiko je odobrila 181,11 miliona, Zapad banka 107,34 miliona, Adriatik banka je plasirala 94,03 miliona, a Zirat banka 55,33 miliona eura.

Izvjestan rast kamata

Iz CBCG poručuju da se, u skladu sa najavama Evropske centralne banke o daljem povećavanju referentnih kamatnih stopa u EU, može očekivati i dalje povećanje tržišnih kamatnih stopa na svim tržištima koja su finansijski povezana sa izvorima finansiranja iz EU, pa tako i kod banaka u Crnoj Gori.

“Očekivanja su da će ova stopa nastaviti da raste naredne godine imajući u vidu da ECB pokušava da povećanjem referentne stope utiče na obuzdavanje visoke inflacije. Veći pritisak na kamatne stope se očekuje u prvoj polovini godine jer se očekuje snažniji rast cijena, dok su očekivanja da će se inflacija smanjiti tokom druge polovine godine, pa samim tim i kamatne stope kroz odluke ECB”, rekli su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije saopštili su da poslovanje banaka u uslovima velike neizvjesnosti koja je podstaknuta i geopolitičkim napetostima utiče na ocjenu rizika u Crnoj Gori te stoga banke i iz ovih razloga povećavaju kamatne stope na tržištu.

“Govorimo o percepciji rasta rizika zemlje posmatrano kroz prizmu kretanja cijena državnih euroobveznica. Naime, povećana volatilnost na finansijskim tržištima, izazvana kovid-19 krizom i snažno podstaknuta situacijom u Ukrajini u prethodnom periodu dovela je, između ostalog, do pada tržišne cijene državnih obveznica / dužničkih hartija od vrijednosti / velikog broja zemalja, uključujući i crnogorske euroobveznice. Ovaj negativan signal sa međunarodnog finansijskog tržišta implicira povećani rizik zemlje, što u kombinaciji sa rastom euribora dovodi do rasta kamatnih stopa”, kazali su iz CBCG.