closed company business

Stečajevi 2023: Evo koliko je kompanija propalo u ovoj godini

Podijeli

U ovoj godini, odnosno u prvih osam mjeseci zaključno sa 5. oktobrom, stečajni postupak je otvoren nad 321 preduzećem, od čega je po predlogu stečajnih dužnika stečaj pokrenut nad 310 društava, a po predlogu povjerilaca nad 11 društava, pokazuju podaci koje je Privredni sud dostavio “Danu”.

“U 2023. godini nije podnijet nijedan predlog za pokretanje stečajnog postupka od strane Uprave prihoda i carina. Međutim, u 2023. godini otvoren je jedan stečajni postupak po predlogu Uprave prihoda i carina podnijetom u 2021. godini”, naveli su iz Privrednog suda.

To pokazuje da, uprkos krizi koja vlada, broj propalih preduzeća ipak pada.

Kada je riječ o statistici stečajnih postupaka otvorenih prethodnih godina, u 2022. godini, zaključno sa 26. decembrom, stečaj je otvoren nad 537 društava, a u tom periodu zabilježen je pad otvorenih stečajnih postupaka u poređenju sa istim periodima 2021. i 2022. godine

“U periodu od 1.1.2021. do 5.10.2021. godine otvoreno je 378 stečajnih postupaka. U periodu od 1.1.2022. do 5.10.2022. godine otvorena su 464 stečajna postupka. U periodu od 1.1.2023. do 5.10.2023. godine otvoren je 321 stečajni postupak”, pokazuju podaci Privrednog suda.

U 2021. godini stečajni postupak otvoren je nad 486 društava, od čega po predlogu osnivača, odnosno vlasnika preduzeća, nad 454 društva, a po predlogu povjerilaca nad 32 društva. Poreska uprava Crne Gore je u 2021. godini podnijela 15 predloga za otvaranje stečajnog postupka, od čega je stečajni postupak otvoren nad 10 društava. U 2020. godini stečajni postupak otvoren je ukupno nad 442 društva. U periodu od 2018. godine pa zaključno sa 2022. godinom, odnosno u poslednjih pet godina, stečajni postupak je otvoren nad 2.974 društva, i to po predlogu osnivača stečaj je otvoren nad 2.256 društava, a po predlogu povjerilaca stečaj je otvoren nad 718 društava – precizirali su ranije iz Privrednog suda.

U zakonu o stečaju je navedeno da se stečajni postupak sprovodi radi kolektivnog i srazmjernog namirenja stečajnih povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom. Stečajni postupak se vodi na način da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca na najefikasniji način, u što kraćem vremenu,​​ uz najniže troškove.

Brojna preduzeća u Crnoj Gori ugašena su u periodu tranzicije. Više desetina većih i manjih industrijskih preduzeća krajem prošlog vijeka prešlo je iz vlasništva države u ruke privatnih preduzetnika, a većina je ubrzo bila likvidirana.

Deklarativni cilj procesa privatizacije bio je unapređenje efikasnosti i upravljanja, sve vođeno logikom da država nije dobar menadžer, te da je budućnost takmičenje u tržišnoj utakmici iz koje će kao pobjednici izaći samo najsposobniji. Međutim, prelazak državnih preduzeća u privatne ruke označio je totalni krah privrede, kojom danas dominiraju mala i mikro preduzeća.

Cilj stečaja je zaštita povjerilaca

Stečaj je postupak koji se može sprovesti kao bankrot ili reorganizacija nad stečajnim dužnikom ili pravnim licem nesposobnim za plaćanje.

Kroz bankrot se povjerioci namiruju prodajom cjelokupne imovine stečajnog dužnika, a kroz reorganizaciju na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije. Osnovni cilj stečaja je zaštita ugovora, odnosno zaštita privatne svojine povjerilaca. U ekonomskom smislu, prijetnja bankrotom je disciplinujuće sredstvo koje podstiče menadžment na što bolje vođenje firmi.