Da li biste svoje finansije povjerili robotu?

Čak i prije uspona AI, ljudski poslovi su postajali sve više automatizovani.

Vratite sat 50 godina unazad i bilo da ste u banci, na stanici ili u fabrici, vidjećete više zaposlenih koji obavljaju poslove koje sada obavljaju razni uređaji i mašine.

Godina 2008. se naširoko navodi kao godina rođenja automatizovanih finansijskih savjetodavnih usluga, takođe poznatih kao robo-savjetnici.

Prije toga, profesionalni softver je postojao, ali kasnih 2000-ih došlo je do osnivanja prve svjetske javno dostupne robo-savjetničke stranice, poznate kao Betterment.

Prema Investopediji, industrija robo-savjetovanja je od tada prošla kroz period „eksplozivnog rasta“, a očekuje se da će imovina klijenata kojom upravljaju robo-savjetnici dostići 3 biliona dolara, ili 2,78 biliona eura, do kraja 2023.

Predviđa se da će do 2027. ovaj broj dostići 5 biliona dolara širom svijeta.

Šta tačno rade robo-savjetnici?

Kako danas postoji niz robo-savjetnika koje možete izabrati, ne postoji jednoznačno objašnjenje za njihov rad, ali možemo početi fokusiranjem na njihovu najpoznatiju funkciju: upravljanje investicionim portfoliom.

Kada se prijavite za određeni robo-proizvod, od vas će se tražiti da unesete informacije o sebi, koje će se generalno fokusirati na područja kao što su vaša averzija prema riziku, vaši ciljevi i količina vremena koju želite posvetiti svom portfelju.

Na osnovu ovih odgovora, softver će tada moći da kreira prilagođeni investicioni plan, iako različiti proizvodi imaju različite nivoe personalizacije i automatizacije.

Robo-savjetnici su često dobra opcija za zauzete ljude koji su novi u svijetu ulaganja, jer algoritmi mogu učiniti veliki dio teškog posla umjesto vas.

Koliko koštaju?

Euronews Business je pitao Matthiasa Fišera, profesora bankarstva i finansija na Nirnberg Tech univerzitetu u Njemačkoj, koji bi savjet dao ljudima koji prvi put koriste robo-savjetnike.

Jedan savjet je da znate nivo rizika za koji se prijavljujete (veći omjer dionica i obveznica u vašem portfelju je veća kocka), ali profesor Fischer je takođe rekao investitorima da paze na visoke naknade.

Dok neke kompanije ne naplaćuju određeni iznos za korišćenje svojih robo-savjetnika, većina firmi će tražiti naknadu za upravljanje, što znači da će postotak vaše imovine biti skidan s vašeg računa u redovnim intervalima.

Postoji još jedan dodatni sloj troškova o kojem treba razmišljati, a to je koliko ćete platiti kompanijama fondova kojima se trguje na berzi (ETF).

Jednostavno rečeno, ETF je korpa različitih investicija kao što su dionice, obveznice i roba, a ovaj paket je u vlasništvu provajdera.

Investitori (kao što su oni koji koriste robo-savjetnike) mogu kupiti dio te korpe i zaraditi dividende na njoj, ali od vas će se tražiti da platite naknadu.

Međutim, ETF-ovi obično imaju niže troškove od drugih vrsta fondova, a ukupni trošak korišćenja robo-savjetnika je generalno daleko manji nego što biste platili kada tražite ljudski savjet.

Kao rezultat toga, mnoge pristalice robotskih savjetnika kažu da oni imaju potencijal da “demokratizuju” financijsko vođenje i smanje nejednakost.

Marie Brière, voditeljica Investors’ Intelligence & Academic Partnership na Amundi Investment Institutu u Francuskoj, rekla je da su robo-savjeti finansijski dostupniji od tradicionalnih savjeta i objasnila je da softver obično bude efikasniji za manje bogate.

To je zato što “investitori imaju tendenciju da imaju niska ulaganja u kapital”, rekla je ona, što znači da robot može dodati veću korist.

Treba li vjerovati savjetima?

Jedan od ključnih faktora koji će odrediti rast industrije robo savjetovanja je povjerenje potrošača.

U ovom trenutku, nekoliko studija pokušava da izmjeri koliko investitori istinski vjeruju u automatizovane finansijske savjete, ali će nivoi povjerenja vjerovatno rasti kako sve više generacije koja je pametna u tehnologiji počne da ulazi na finansijska tržišta.

Pružanje detaljnog objašnjenja funkcionisanja odluka robo-savjetnika važan je način za poboljšanje povjerenja korisnika, prema Brièreu.

Štaviše, korišćenje automatizovanih savjetnika zapravo nosi manji rizik od razgovora s ljudima, rekla je.

„Robo-savjetnici […] su zaista manje skloni predrasudama od ljudskih savjetnika“, rekao je Brière. “Na primjer, neka istraživanja su pokazala da mladi ljudi i žene često imaju lošije usluge od strane njihovih ljudskih finansijskih savjetnika.”

Prema Odboru za standarde Certified Financial Planner (CFP), samo 23,6% svih savjetnika registrovanih na CFP-u u SAD-u 2022. godine bile su žene, a samo 1,9% su crnci.

S obzirom na ove razlike, neki tvrde da će savjeti koji se nude nedovoljno zastupljenim grupama biti manje prilagođeni njihovim specifičnim potrebama.

Scott Smith, direktor za savjetodavne odnose u kompaniji Cerulli Associates, saglasio se da su robo-savjetnici manje rizična opcija za investitore jer nemaju “subjektivnog emocionalnog sloja”, što znači da neće djelovati prema intuiciji.

Uz to, objasnio je da kada investicije postanu veće, robo-savjetnici imaju svoja ograničenja, jer im je teže integrisati mekše faktore poput porodične dinamike i zdravlja u svoje proračune.

“Kada život postane složeniji, poželjećete više stvari […] da se vjenčate, odgajate djecu, dijelite sve te stvari, to su veće od pukog portfelja”, istakao je.

U ovim slučajevima, druga moguća opcija za investitore je korišćenje hibridnog robo-savjetnika.

To znači da postoji mogućnost razgovora sa ljudskim stručnjakom, iako je usluga ulaganja djelimično automatizovana.

“Mislim da ne možemo precijeniti važnost ljudskih finansijskih savjetnika u budućnosti,” rekao je Smith – poruka koju će bez sumnje pozdraviti profesionalci u industriji.

EuroNews/Investitor