Koliko gorivo može poskupjeti u Crnoj Gori: Rat u Iranu gura cijene ka 2,5 eura po litru

Rat u Iranu i blokada Ormuskog moreuza pokrenuli su snažan rast cijena nafte na svjetskom tržištu, što se već preliva i na Crnu Goru. Analiza pokazuje da bi, u slučaju produžene krize, cijene dizela mogle premašiti 2,3 eura po litru, a u ekstremnom scenariju ići i ka 2,5 eura – uprkos državnim mjerama ublažavanja.

Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana početkom 2026. godine i zatvaranje Ormuskog moreuza doveli su do najvećeg poremećaja u snabdijevanju naftom od 1970‑ih. Skoro 20 miliona barela dnevno (oko 20 % svjetskog snabdijevanja) prolazi kroz taj morski prolaz, pa njegova blokada izaziva paniku na tržištima energije. Cijena sirove nafte „Brent“ već je krajem marta skočila iznad 100 $/barel, a analitičari upozoravaju da bi, ako se rat produži i moreuz ostane zatvoren, cijene mogle dostići nivoe koje nismo vidjeli od 2008.

Crna Gora gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata, pa se globalne turbulencije brzo preslikavaju na crnogorske pumpe. Ovaj tekst analizira globalne projekcije cijena, objašnjava kako se formiraju maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori i daje scenarijske procjene koliko bi gorivo moglo poskupjeti.

Globalni šok: Kolike će biti cijene nafte?

Umjereni scenario – stabilizacija oko 80–85 $ po barelu. Međunarodna agencija za energiju i neke velike banke smatraju da će, i pored rata, globalna ponuda i potražnja u srednjem roku ostati uravnoteženi. Reutersov konsenzus analitičara iz marta predviđa da će nafta Brent u prosjeku iznositi oko 82,85 $/barel u 2026. godini. J.P. Morgan u svom biltenu ide još dalje i procjenjuje da bi zbog usporavanja globalne privrede i rasta obnovljivih izvora prosječna cijena mogla pasti ka 60 $/barel tokom godine. U ovom scenariju rat u Iranu završava se relativno brzo, Ormuski moreuz ponovo se otvara i tržište ublažava paniku.

Rizični scenario – vrtoglavi rast ka 190 $/barel. Oxford Economics je simulirao situaciju u kojoj blokada traje šest mjeseci i zaključio da bi smanjenje globalne ponude za 20 miliona barela dnevno gurnulo cijenu nafte do oko 190 $/barel do avgusta 2026. godine. Slična upozorenja stižu iz konsultanata Stratas Advisorsa i banke Macquarie. Stratas Advisors procjenjuje da bi, ako se moreuz ne otvori u roku od mjesec dana, Brent mogao dostići 190 $/barel. Macquarie analitičari procjenjuju da, ako rat potraje do juna i dođe do trajnog oštećenja terminala, postoji oko 40 % šansi da cijena ode do 200 $/barel. Ovakav skok bi testirao globalnu ekonomiju i mogao dovesti do potražnog uništenja – bukvalno racionisanja goriva.

Ekstremni scenario – probijanje barijere od 200 $/barel. Iako je malo vjerovatno, neki analitičari spekulišu da bi produženi globalni rat, sabotaže na infrastrukturi i dalje eskalacije mogli gurnuti cijenu sirove nafte na preko 200 $/barel. Oxford Economics napominje da bi cijene prerađenih proizvoda – dizela, mlaznog goriva i brodskog goriva – mogle rasti još brže od sirove nafte. Takav scenario bi neminovno izazvao globalnu recesiju i eksploziju cijena hrane, jer energija utiče na poljoprivredu i transport.

Kako se formiraju cijene goriva u Crnoj Gori

Maloprodajne cijene na pumpama u Crnoj Gori nijesu potpuno liberalizovane. Na osnovu uredbe Vlade, cijene se formiraju prema unaprijed definisanoj formuli: uzima se prosječna nabavna cijena referentnih naftnih derivata (po kotacijama Platts‑ovog Mediteranskog tržišta) u prethodnom periodu i dodaju se carina, troškovi transporta, marža distributera, akcize i PDV. Ministarstvo energetike objavljuje nove maksimalne cijene svake sedmice. Krajem marta, Vlada je prepolovila akcizu na dizel i za 25 % na benzin kako bi ublažila skokove, pa je dizel tog momenta poskupio samo četiri centa umjesto 31, a benzin do šest centi. Akcize i PDV čine oko dvije trećine finalne cijene, što vlastima omogućava određenu fleksibilnost u kriznim situacijama.

Trenutne cijene goriva u Crnoj Gori

Posljednja zvanična korekcija cijena (30. mart 2026) donijela je novo poskupljenje: eurodizel je porastao za 11 centi na 1,68 €/l, eurosuper 98 na 1,59 €/l (+3 c), eurosuper 95 na 1,56 €/l (+4 c), a lož ulje na 1,84 €/l (+12 c).

Ovi nivoi bi bili znatno veći da nije smanjena akciza – bez vladine intervencije, dizel bi koštao oko 1,94 €/l, a benzin između 1,72–1,76 €/l. I pored toga, cijene su u roku od 20 dana skočile za oko 25 %. Za poređenje, neke zemlje Evropske unije već su imale cijene dizela od oko 2 €/l, dok je Crna Gora sredinom marta i prije rata bio među najjeftinijim zemljama u regionu sa oko 1,34 €/l.

Najavljena poskupljenja

Analitičari i mediji su početkom aprila najavili dodatna poskupljenja. Portal Vijesti je 28. marta objavio da će eurodizel vjerovatno porasti za 11 centi do 1,68 €/l, a benzin za oko 3 centa (na 1,59 €/l), dok bi bez smanjene akcize dizel koštao 1,93 €/l. Beogradski list Blic citirao je crnogorsku štampu i najavio da bi dizel mogao skočiti čak do 1,78 €/l a benzin do 1,65–1,68 €/l.

Ekonomistkinja Maja Baćović procjenjuje da bi rast cijena nafte mogao dodati oko 2 procentna poena ukupnoj inflaciji u Crnoj Gori i ističe da je smanjenje akciza ublažilo poskupljenje sa preko 30 % na oko 17 %.

Mogući scenariji za crnogorske pumpe

Koliko bi, prema trenutnim informacijama, gorivo u Crnoj Gori moglo da poskupi?

U nastavku donosimo tri scenarija. Procjene su indikativne i zasnovane na pretpostavci da 1 $/barel promjene cijene nafte utiče na krajnju cijenu goriva za oko 0,7–1 centa po litru (zavisno od kursa dolara i strukture troškova). Takođe se podrazumijeva da Vlada zadrži sadašnje snižene akcize.

Umjereni scenario (Brent ~83 $/barel) – Cijene ostaju blizu trenutnog nivoa. Eurodizel bi se kretao oko 1,65–1,75 €/l, benzin 1,55–1,65 €/l. Ovaj raspon pretpostavlja da se moreuz brzo otvori i da se geopolitička situacija smiri.

Rizični scenario (Brent ~190 $/barel) – Ako blokada potraje i ponuda na svjetskom tržištu padne za 20 miliona barela dnevno, cijena sirove nafte bi, prema Oxford Economics, skočila na oko 190 $/barel. To bi se, uz postojećim akcizama, moglo prevesti u maloprodajnu cijenu eurodizela od oko 2,05–2,15 €/l, dok bi benzin mogao dostići oko 1,90–2,00 €/l. Podsjetimo da bi bez smanjenja akciza te vrijednosti bile još veće (dizel i preko 2,30 €/l).

Ekstremni scenario (Brent ≥200 $/barel) – U slučaju dodatne eskalacije i višemjesečne blokade, cijena nafte bi mogla probiti 200 $/barel. Tada bi crnogorski eurodizel mogao premašiti 2,20–2,30 €/l, dok bi benzin išao prema 2,05–2,15 €/l. Ovaj scenario bi zahtijevao drastične državne intervencije ili racionalizaciju potrošnje.

Ekonomske i društvene posljedice

Poskupljenje goriva pogađa cijelu ekonomiju. Dizel čini oko 85 % potrošnje derivata u Crnoj Gori, pa udar na transportne troškove preliva i na cijene hrane.

Analitičari upozoravaju da bi skok cijena nafte mogao povećati ukupnu inflaciju za oko dva procentna poena. Newsmax Balkans ističe da je eurodizel u roku od 20 dana poskupio 25 % i da će rast troškova hrane i prevoza dodatno pogurati inflaciju.

Uvozna zavisnost znači da Crna Gora ne može uticati na globalne cijene; ekonomista Vasilije Kostić podsjeća da država može samo korigovati akcize i PDV. Dugoročno, rješenje je diverzifikacija snabdijevanja (stvaranje obaveznih rezervi) i ulaganje u obnovljive izvore. Za potrošače, racionalizacija potrošnje i prelazak na štedljivija vozila ili alternativna goriva postaju sve važniji.

Rat u Iranu i blokada Ormuskog moreuza predstavljaju najveći šok za tržište nafte u posljednjih pet decenija. Dok umjereni scenario sugeriše stabilizaciju cijena oko 80–85 $/barel i zadržavanje pumpnih cijena blizu današnjih, rizični i ekstremni scenariji pokazuju koliko se situacija može promijeniti.

Ako se blokada nastavi, cijene nafte bi mogle dostići 190–200 $/barel, čime bi cijene goriva u Crnoj Gori prešle 2 €/l. Iako je Vlada smanjenjem akciza ublažila udar, mogućnosti manevrisanja su ograničene.

Crna Gora mora hitno raditi na stvaranju obaveznih rezervi, poboljšanju energetske efikasnosti i razvoju alternativnih izvora energije kako bi se zaštitila od budućih šokova. Za građane i preduzeća, racionalno korišćenje goriva i planiranje budžeta postaju ključni za ublažavanje posljedica ovih globalnih turbulencija.