Cijene nafte potonule ispod 100 dolara: Tržišta slave, ali ključna neizvjesnost ostaje
Cijene nafte naglo su pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp postigao dvonedjeljno primirje s Iranom, što je podstaklo optimizam da bi ključni Ormuski moreuz mogao uskoro biti ponovo otvoren.
Ipak, analitičari upozoravaju da su najveći rizici i dalje prisutni.
Cijene nafte zabilježile su oštar pad u utorak nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli privremeno primirje, čime su podgrijane nade investitora da bi transport nafte kroz Ormuski moreuz mogao biti normalizovan.
Američka nafta pala je za više od 15 odsto u vanberzanskom trgovanju, spustivši se u momentu ovog teksta ispod 97 dolara po barelu. Globalni referentni Brent, ključan za cijene u Evropi, zabilježio je pad od gotovo 14 odsto, na 94,95 dolara. Uprkos tome, cijene su i dalje znatno iznad nivoa prije početka sukoba, kada je barel vrijedio oko 67 dolara.
Pozitivna reakcija finansijskih tržišta
Istovremeno, globalna finansijska tržišta reagovala su snažnim rastom. Fjučersi na američke indekse zabilježili su skok – Dow Jones je porastao za više od 1.000 poena, dok su S&P 500 i Nasdaq ojačali za 2,4 i tri odsto. Pozitivan trend prenio se i na Aziju: japanski Nikkei 225 skočio je gotovo pet odsto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 5,7 odsto.
Analitičari, međutim, upozoravaju da tržišni optimizam može biti preuranjen. Ključno pitanje ostaje – da li će Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, zaista biti potpuno otvoren.
„Tržište je željno dobrih vijesti, ali ostaje da se vidi hoće li se tjesnac u potpunosti otvoriti. To je suština svega“, ocijenio je Bob McNally iz Rapidan Energy Group.
Dok je Tramp na društvenim mrežama slavio postignuti dogovor, iz Irana stižu opreznije poruke. Državni mediji naglašavaju da je primirje privremeno i da rat formalno nije završen, već da je riječ o pauzi u borbenim dejstvima po nalogu vrhovnog vođe.
Signal investitora je, ipak, jasan. „Pad cijena nafte i rast akcija šalju vrlo jasnu poruku – tržišta žele stabilnost i kraj sukoba“, izjavio je Art Hogan iz B. Riley Financiala.
Prema Trampovim navodima, sporazum se zasniva na deset tačaka koje je predložio Iran, a ključni uslov je ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Dogovor je postignut neposredno prije isteka američkog ultimatuma.
Rat na Bliskom istoku izazvao je najveći šok u snabdijevanju naftom u modernoj istoriji, uz poremećaj od 12 do 15 miliona barela dnevno. Iako su tržišta reagovala pozitivno na vijest o primirju, neizvjesnost ostaje.
Iran je, naime, poručio da će njegova vojska i dalje kontrolisati prolaz kroz tjesnac, što bi toj zemlji moglo donijeti značajnu ekonomsku i geopolitičku prednost.
Stručnjaci upozoravaju da dugoročne posljedice tek treba sagledati. Prema analizi Corpay Currency Researcha, iranski režim je ovim sukobom dodatno učvrstio političku kontrolu i pokazao sposobnost da destabilizuje globalna energetska tržišta.
