Cijene nafte rastu nakon što je Tramp odbacio prijedlog Irana o okončanju rata
Cijene nafte snažno su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ocijenio da je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata “potpuno neprihvatljiv”, čime su ponovo pojačani strahovi da bi ključni energetski pravac — Ormuski moreuz — mogao ostati zatvoren duže nego što su tržišta očekivala.
Cijene nafte porasle su u azijskom trgovanju nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odbacio odgovor Teherana na američke prijedloge za okončanje rata, ocjenjujući ga “potpuno neprihvatljivim”.
Međunarodna referentna cijena nafte Brent skočila je za oko 4 odsto, do 105,50 dolara za barel, prije nego što se blago povukla. Time se tržište ponovo vratilo u zonu snažne nervoze, jer investitori procjenjuju da bi prekid normalnog protoka energenata kroz Ormuski moreuz mogao potrajati.
Prema navodima iranske poluzvanične agencije Tasnim, Teheran je odgovor poslao preko Pakistana, koji nastupa kao posrednik između dvije strane. Iran je, kako se navodi, zatražio hitan prekid sukoba i garancije da neće biti novih američko-izraelskih napada.
Tramp je, reagujući na iranske uslove, objavio da je pročitao odgovor “takozvanih predstavnika” Irana i da mu se ne dopada, dodajući: “Potpuno neprihvatljivo.” Američki prijedlog je, prema pisanju Axios-a, uključivao obnovu slobodnog prolaza kroz Ormuski moreuz i suspenziju iranskog nuklearnog obogaćivanja.
BBC navodi da je dodatnu neizvjesnost unijela i izjava izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je poručio da rat sa Iranom neće biti završen dok zalihe obogaćenog uranijuma ne budu “uklonjene”.
Kriza u Ormuskom moreuzu i dalje traje
Ormuski moreuz, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko petina globalnih isporuka nafte i gasa, praktično je zatvoren od početka rata, što je izazvalo jedan od najvećih poremećaja na energetskim tržištima posljednjih godina.
Iako je početkom aprila proglašeno primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore, cijene energenata od tada snažno osciliraju. Brent se poslije primirja ponovo vratio iznad 100 dolara za barel, a svaka nova poruka iz Vašingtona, Teherana ili Tel Aviva sada ima direktan efekat na tržište.
Rast cijena nafte i gasa već se snažno odrazio na poslovanje velikih energetskih kompanija. Saudi Aramco je saopštio da mu je dobit u prvom kvartalu porasla za oko 25 do 26 odsto, dok je kompanija zahvaljujući istočno-zapadnom naftovodu uspjela da zaobiđe dio poremećaja u isporukama kroz Ormuski moreuz.
BP je ranije objavio da mu se kvartalna dobit više nego udvostručila, dok su Shell i druge evropske energetske kompanije takođe profitirale od skoka cijena i ekstremne volatilnosti na tržištu energenata.
Za potrošače i privrede širom svijeta, međutim, produžena energetska kriza znači sasvim drugačiju računicu: skuplje gorivo, veće troškove transporta, pritisak na inflaciju i nove izazove za centralne banke koje pokušavaju da zadrže cijene pod kontrolom.
Ukoliko diplomatski napori ponovo zastanu, cijena nafte bi mogla ostati iznad psihološke granice od 100 dolara, a Ormuski moreuz postati centralna tačka globalne ekonomske neizvjesnosti.
