Top 100 kompanija Crne Gore 2025: ko nosi privredu i ko tone
Sto najvećih crnogorskih firmi u 2025. godini ostvarilo je 6,54 milijarde eura prihoda i 340,5 miliona eura neto dobiti, zapošljavajući ukupno 32.859 radnika. Analiza finansijskih iskaza pokazuje da crnogorskom privredom i dalje dominiraju trgovina, energetika, građevinarstvo i telekomunikacije, dok najveći promet bilježi EPCG, najviše zapošljavaju IDEA-CG i Voli Trade, a najprofitabilnija kompanija je MTEL. Istovremeno, samo pet firmi poslovalo je s gubitkom, ali je minus EPCG od 92,1 milion eura snažno obilježio ukupnu sliku poslovanja najvećih kompanija u zemlji.
Analiza je zasnovana na finansijskim izvještajima 100 najvećih preduzeća u Crnoj Gori za 2025. godinu. Podatke smo očistili i uklonili zbirni red (ukupno), tako da skup uključuje 100 aktivnih firmi. Za svaku firmu razmotreni su ukupni prihodi (promet), neto dobit ili gubitak, broj zaposlenih i glavna djelatnost. Rezultati su upoređeni sa makroekonomskim izvorima (Investitor, Biznis.me, Montenegrobusiness) kako bismo dobili širu sliku.
Ključni agregatni pokazatelji
Ukupan promet – 6,54 mrd EUR. Prosječna firma iz grupe ostvarila je 65,4 mil EUR prihoda, a medijalna oko 37,7 mil EUR.
Zbirna neto dobit – 340,5 mil EUR. Prosječna dobit po preduzeću bila je oko 3,4 mil EUR, a medijalna 1,95 mil EUR. Dvije djelatnosti ostvarile su zbirni negativni rezultat: proizvodnja električne energije (−92,1 mil EUR) i konsultantske aktivnosti (−0,04 mil EUR).
Broj zaposlenih – 32859 radnika. Prosječna firma zapošljavala je 329 ljudi, a medijalna 151.
Ko dominira: top firme po prometu, dobiti i zaposlenosti
Sektori sa najviše firmi
Prema broju kompanija među 100 najvećih dominira nespecijalizovana trgovina na veliko (13 firmi). Slijede izgradnja stambenih i nestambenih zgrada (9 firmi), trgovina drvetom i građevinskim materijalom (5 firmi), trgovina automobilima i lakim vozilima (5 firmi) i hoteli i sličan smještaj (4 firme). Ove strukture potvrđuju ono što su analize medija već naglašavale – trgovina na veliko je najzastupljenija djelatnost, dok goriva, gradnja i hoteli čine ostale visokorangirane sektore.
Sektori sa najvećim prometom
Sumičan promet po djelatnosti pokazuje da nespecijalizovana trgovina na veliko ostvaruje čak 1,26 mrd EUR (19 % ukupnog prometa), čime uvjerljivo prednjači. Slijede trgovina gorivima (476 mil EUR), izgradnja stambenih i nestambenih zgrada (433,6 mil EUR), ostala trgovina na malo (417,2 mil EUR) i proizvodnja električne energije (405,6 mil EUR). Ukupan broj zaposlenih najviši je u nespecijalizovanoj trgovini na veliko (6 321 radnik), a slijede ostala trgovina na malo (3 501), kockanje i klađenje (1 946) i distribucija električne energije (1 751). Ova struktura potvrđuje tezu da je ekonomija snažno oslonjena na trgovinu, energetiku i gradnju.
Sektori sa najvećom dobiti
Najveću zbirnu neto dobit ostvario je sektor bežičnih telekomunikacija (76,7 mil EUR), zahvaljujući telekom-operaterima MTEL i One. Nespecijalizovana trgovina na veliko donijela je 56,5 mil EUR profita, a izgradnja stambenih i nestambenih zgrada 43,7 mil EUR. Na suprotnom kraju, proizvodnja električne energije ostvarila je gubitak od −92,1 mil EUR, što je posljedica ogromnog minusa državne elektroprivrede EPCG. Portal Biznis.me navodi da je EPCG završila godinu sa 92,1 mil EUR minusa, za 103 mil EUR slabiji rezultat nego 2024. godine, uglavnom zbog osmomjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja radi ekološke rekonstrukcije. To je najveći pojedinačni gubitak u privredi.
Pogledajte pregled 100 najvećih crnogorskih kompanija u 2025:
Zapažanja o ključnim kompanijama
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG)
EPCG je najveća firma po prihodima, ali je 2025. završila sa dramatičnim gubitkom (−92,1 mil EUR). Biznis.me objašnjava da je glavni uzrok osmomjesečni zastoj u radu Termoelektrane Pljevlja. Ovo pokazuje osjetljivost energetskog sektora na proizvodne poremećaje i potrebu za diversifikacijom izvora.
Voli Trade i IDEA – CG
Trgovački lanci Voli i IDEA dominiraju maloprodajom. Oni su među najprometnijim, ali i najvećim poslodavcima – svaki zapošljava preko 2 400 radnika. Investitor ističe da su Voli i IDEA odmah iza EPCG po prihodu i da predvode maloprodajni sektor. Isti izvor navodi da top‑10 listu dominiraju firme iz energetike, trgovine i naftnog biznisa, što potvrđuju naši podaci.
MTEL i telekom-sektor
Kompanija MTEL (m:tel), u vlasništvu Telekoma Srbije, ostvarila je najveću neto dobit među svim firmama (31,8 mil EUR) uz promet od 144,1 mil EUR i 559 zaposlenih. Drugi telekom-operater One Crna Gora ostvario je dobit od 11,1 mil EUR. Time telekomunikacije postaju djelatnost s najvećom ukupnom dobiti.
Vezuv i kockarski sektor
Preduzeće Vezuv, koje posluje u sektoru kockanja i klađenja, ostvarilo je drugi najveći profit (20,1 mil EUR) uz prihod od 92,4 mil EUR. Sektor kockanja ima četiri predstavnika među 100 najvećih i zapošljava gotovo 2 000 radnika. Ovaj vid uslužnih djelatnosti generiše visok profit i ima rastući uticaj na tržištu rada.
Građevinarstvo i proizvodnja eksploziva
Građevinske firme, poput Zetagradnje (16,7 mil EUR dobiti) i Bemax (u top‑20 po prihodu), ostvaruju značajne profite i prometa, odražavajući građevinski bum. Poliex, proizvođač eksploziva, bilježi profit od 15,4 mil EUR, što ga svrstava u vrh po profitabilnosti. Ovi rezultati signalizuju nastavak investicionog ciklusa u infrastrukturu i gradnju.
Šta ovi podaci govore o crnogorskoj privredi u 2025?
Makroekonomski kontekst pokazuje da je 2025. bila godina umjerenog rasta. Prema Montenegrobusinessu, ekonomski rast je „stabilizovan oko tri odsto“, ali je i dalje snažno zavisan od turizma, privatne potrošnje i javne potrošnje. Analitičari naglašavaju da rast počiva na uskim temeljima – turizam, trgovina i građevinarstvo – dok industrijska baza ostaje mala i izvoz nedovoljno diverzifikovan. Na isti problem upućuje i Biznis.me, ističući koncentraciju kapitala u energetici, telekomunikacijama, turizmu i trgovini te zavisnost od uvoza.
Kada se ovi makro nalazi povežu sa performansama 100 najvećih firmi, uočava se nekoliko trendova:
Dominacija trgovine i energetike. Trgovinski lanci i energetika su nosioci prihoda i zaposlenosti. Investitor navodi da su te grane najzastupljenije i u top‑50 firmi.
Veliki poslodavci su uglavnom trgovinski lanci i državne firme. IDEA, Voli, CEDIS i EPCG zapošljavaju najviše radnika, što govori da maloprodaja i infrastruktura nose najveći dio zaposlenosti.
Profitna koncentracija u telekomunikacijama i uslugama. Telekom-operateri i sektor kockanja ostvaruju najveću dobit uz relativno umjeren broj radnika, što ukazuje na visok stepen kapitalne produktivnosti.
Energetski sektor u negativnom području. Gubitak EPCG dovodi čitav sektor proizvodnje električne energije u minus, što je ozbiljan makro‑rizik. Biznis.me objašnjava da je minus posljedica dugog zastoja Termoelektrane Pljevlja, ali i ukazuje na ranjivost energetskog sistema.
Građevinarstvo i turizam i dalje rastu. Veliki profiti Zetagradnje i značajan promet hotela potvrđuju nastavak investicionog ciklusa. Rast turizma i gradnje je dio šire slike – Montenegrobusiness naglašava da je rast 2025. gurao turizam, potrošnja i građevinarstvo.
Strukturalne slabosti. Makroanalize upozoravaju da ekonomski rast ostaje zavisan od uskog seta djelatnosti, uz veliki trgovinski deficit i nedostatak industrijske diversifikacije. Biznis.me dodaje da domaća preduzeća imaju ograničene tržišne kapacitete, zavisnost od uvoza i sezonalnost, ali i da pokazuje otpornost kroz digitalizaciju i održivi razvoj.
Izražena profitna koncentracija
Analiza 100 najvećih crnogorskih firmi potvrđuje da privreda počiva na nekolicini velikih sistema iz trgovine, energetike, telekomunikacija i građevinarstva. Ove firme stvaraju više od šest milijardi eura prometa i zapošljavaju preko 32 hiljade ljudi.
Profitna koncentracija je izrazita – deset najprofitabilnijih kompanija ostvaruje polovinu ukupne dobiti, a samo jedna (MTEL) generiše desetinu. Državna elektroprivreda donosi i najveći gubitak, što naglašava rizik energetskog sektora.
S druge strane, trgovinski lanci i telekom-operateri pokazuju stabilan rast i zapošljavaju veliki broj radnika.
Povezivanjem ovih rezultata sa makroekonomskim analizama zaključuje se da Crna Gora u 2025. godini bilježi umjeren rast, ali i dalje zavisi od uskih sektora, sezonalnog turizma i uvoza. Diversifikacija proizvodnje, ulaganje u tehnologije i energetsku stabilnost ostaju ključni izazovi za održiv razvoj.
