AI bum pogurao banke: JPMorgan i dalje najmoćnija javna kompanija na svijetu
Vještačka inteligencija nije donijela ogromne profite samo tehnološkim gigantima. Novi talas ulaganja u data centre, AI startape, infrastrukturu, izlazak kompanija na berzu i preuzimanja snažno je pogurao i finansijski sektor, koji se na Forbesovoj listi Global 2000 za 2026. godinu ponovo potvrdio kao najdominantnija globalna industrija.
Prema Forbesu, među 2.000 najvećih javnih kompanija na svijetu našlo se 450 banaka i finansijskih firmi. To je nešto manje nego godinu ranije, kada ih je bilo 463, ali je finansijski sektor i dalje najveća kategorija na listi.
Još važnije, finansijske kompanije zauzele su 32 mjesta među 100 najvećih javnih kompanija svijeta, dok ih je godinu ranije bilo 31. U prvih deset nalaze se čak pet finansijskih institucija, što potvrđuje da su banke, osiguravači, investicione kuće i upravljači imovinom ponovo u centru globalnog kapitalizma.
JPMorgan četvrtu godinu zaredom broj jedan
Najbolji primjer snage sektora je JPMorgan Chase, koji je četvrtu godinu zaredom zadržao prvo mjesto na Forbesovoj listi Global 2000.
Američki bankarski gigant raspolaže sa 4,9 biliona dolara aktive, a u 2025. godini ostvario je 9,6 milijardi dolara prihoda od investicionog bankarstva, u odnosu na 8,9 milijardi godinu ranije.
JPMorgan je, prema Forbesu, već 17. godinu zaredom vodeća investiciona banka na svijetu po naknadama. Među poslovima koje je vodio bilo je i inicijalno javno nuđenje akcija kompanije CoreWeave, AI cloud provajdera, vrijedno 1,5 milijardi dolara – jedno od najpraćenijih IPO izdanja u 2025. godini.
Drugim riječima, dok tehnološke kompanije razvijaju AI modele i infrastrukturu, banke zarađuju na finansiranju tog talasa: savjetuju pri preuzimanjima, organizuju emisije akcija i obveznica, vode IPO procese i trguju na sve aktivnijim tržištima kapitala.
Dealmaking se vratio: spajanja i preuzimanja skočila 36 odsto
Veliki povratak bankarskog sektora posebno se vidi kroz obnovu aktivnosti na tržištu spajanja i preuzimanja.
Globalna vrijednost M&A transakcija porasla je 36 odsto u 2025. godini, dok su naknade od investicionog bankarstva dostigle 102,9 milijardi dolara. To je i dalje manje od rekordnih 132,3 milijarde dolara iz 2021. godine, ali dovoljno da pokaže da se tržište kapitala oporavilo nakon perioda skupljeg novca, opreza investitora i usporenih IPO aktivnosti.
Za velike banke to je idealan ambijent: više preuzimanja, više izlazaka na berzu, više emisija vrijednosnih papira i više trgovanja znači i više prihoda od naknada.
Analitičari koje citira Forbes ocjenjuju da su najveće američke banke imale gotovo savršenu kombinaciju pozitivnih faktora: solidan kvalitet kredita, visoke neto kamatne prihode, oporavak investicionog bankarstva, življa tržišta kapitala i povoljnije regulatorno okruženje.
Kineske banke i dalje ogromne, ali Wall Street dominira
Iako je JPMorgan prvi na ukupnoj listi, kineske banke i dalje imaju ogromnu bilansnu snagu.
Industrial and Commercial Bank of China, sa čak 8,1 bilion dolara aktive, ostala je druga najveća banka na svijetu, ali je na ukupnoj Forbesovoj listi pala sa trećeg na šesto mjesto.
Među najviše rangiranim finansijskim institucijama su i:
- Bank of America – sedmo mjesto ukupno, sa 3,4 biliona dolara aktive
- China Construction Bank – deveto mjesto, sa 6,8 biliona dolara aktive
- Agricultural Bank of China – deseto mjesto, sa 7,4 biliona dolara aktive
- Bank of China – 12. mjesto, sa 5,7 biliona dolara aktive
- HSBC Holdings – 13. mjesto, sa 3,3 biliona dolara aktive
HSBC je ostao najveća banka van Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
SAD su i dalje najzastupljenija zemlja u finansijskoj kategoriji, sa 94 kompanije na Forbesovoj listi. Slijedi Kina sa 66, Japan sa 34, Indija sa 18 i Južna Koreja sa 17 kompanija.
Banke jesu manje brojne, ali finansijski sektor se mijenja
Zanimljivo je da je broj banaka na listi pao sa 329 na 314, dok je broj diverzifikovanih finansijskih firmi porastao sa 134 na 136.
To govori da se globalne finansije mijenjaju: tradicionalne banke ostaju ključne, ali sve veću težinu imaju upravljači imovinom, holding kompanije, berzanski operateri, private equity kuće, infrastrukturni fondovi i kompanije povezane sa kapitalnim tržištima.
Među velikim dobitnicima su:
- UBS, koji je skočio sa 64. na 46. mjesto, sa 1,7 biliona dolara aktive.
- BlackRock, najveći svjetski upravljač imovinom, popeo se sa 191. na 172. mjesto.
- Brookfield, kanadska investiciona kompanija aktivna u infrastrukturi, obnovljivoj energiji, nekretninama i private equity sektoru, skočila je 88 mjesta, na 224. poziciju.
- Investor AB, švedska holding kompanija sa ulaganjima u Saab i Ericsson, skočila je sa 468. na 213. mjesto.
- Intercontinental Exchange, vlasnik velikih berzanskih platformi, popeo se sa 360. na 315. mjesto.
Logika je jasna: rast cijena finansijske imovine povećao je vrijednost portfelja upravljača imovinom, dok su veća volatilnost, više trgovanja, više IPO-a i oporavak M&A tržišta donijeli rast prihoda investicionim bankama i berzanskim operaterima.
Južna Koreja među najvećim dobitnicima AI talasa
Posebno zanimljiv dio Forbesove liste odnosi se na Južnu Koreju, koja je zahvaljujući memorijskim čipovima postala jedan od najvećih indirektnih dobitnika AI buma.
Korejsko tržište akcija bilo je jedno od najboljih u 2025. godini, sa rastom od 95 odsto, a četiri od deset najvećih skokova u finansijskoj kategoriji došla su upravo iz Južne Koreje.
Najveći skok napravio je SK Square, investiciona kompanija koja posjeduje oko 20 odsto memorijskog giganta SK Hynix. SK Square je skočio čak 837 mjesta, na 709. poziciju, što je najveći napredak među kompanijama koje su bile i na prošlogodišnjoj i na ovogodišnjoj listi.
Velike skokove ostvarili su i:
- SK – rast od 510 mjesta, na 363. poziciju
- Mirae Asset Financial Group – rast od 506 mjesta, na 782. poziciju
- NH Investments & Securities – rast od 483 mjesta, na 1.351. poziciju
- DAOU Technology – rast od 421 mjesta, na 1.220. poziciju
To pokazuje da AI ciklus ne podiže samo kompanije koje prave softver ili modele vještačke inteligencije. Dobitnici su i proizvođači čipova, njihovi akcionari, holding kompanije, finansijske institucije i tržišta kapitala koja su izložena tom rastu.
Novi igrači: Industrivarden i Galaxy Digital
Najviše rangirani novi učesnik na listi je švedski Industrivarden, koji je debitovao na 989. mjestu. Riječ je o holding kompaniji koja ima koncentrisana ulaganja u samo osam švedskih kompanija, među kojima dominiraju industrijski giganti Volvo i Sandvik.
Akcije Sandvika porasle su 52 odsto u 2025. godini, zahvaljujući snažnoj potražnji za rudarskom i industrijskom opremom, što je pomoglo da neto vrijednost imovine Industrivardena poraste 20 odsto.
Najveći američki novajlija je Galaxy Digital, kompanija milijardera Michaela Novogratza, koja je debitovala na 1.527. mjestu. Galaxy je počeo kao kompanija fokusirana na digitalnu imovinu, ali je proširio poslovanje kupovinom velikog bitcoin mining postrojenja u Teksasu, koje je potom pretvoreno u data centar.
Taj potez pokazuje još jedan važan trend: granica između kripto infrastrukture, data centara i AI ekonomije sve je tanja.
Najveći padovi: Argentina i Invesco
Nijesu svi imali dobru godinu.
Najveći pad među kompanijama koje su bile na obje liste zabilježila je argentinska Grupo Financiero Galicia, jedna od najvećih bankarskih grupa u Argentini. Kompanija je pala 797 mjesta, na 1.717. poziciju.
Prihodi su joj pali 30 odsto na godišnjem nivou, dok je neto dobit smanjena oko 90 odsto. Djelimično objašnjenje leži u specifičnom argentinskom kontekstu: nakon pada inflacije i smanjenja prinosa na državne hartije, dio izuzetnih prihoda koje su banke ostvarivale u ranijem periodu više nije mogao da se ponovi.
Među američkim kompanijama najveći pad imao je Invesco, upravljač imovinom poznat po ETF-u Invesco QQQ. Kompanija je pala 365 mjesta, na 1.985. poziciju. Iako su njene akcije gotovo udvostručene tokom prethodne godine, Invesco je u 2025. knjižio nenovčani trošak umanjenja vrijednosti od 1,8 milijardi dolara, povezan uglavnom sa ugovorima o upravljanju preuzetim kupovinom OppenheimerFunds 2019. godine.
Šta je poruka za tržišta poput Crne Gore?
Forbesova lista pokazuje da se novi globalni investicioni ciklus ne odvija samo u tehnološkom sektoru. AI ekonomija traži ogromnu infrastrukturu, energiju, čipove, data centre, finansiranje, kapitalna tržišta i sofisticirane investicione usluge.
Za male ekonomije poput Crne Gore poruka je jasna: ako žele da uhvate makar dio novog talasa, nije dovoljno govoriti samo o digitalizaciji. Potrebni su funkcionalno tržište kapitala, ozbiljna energetska infrastruktura, dostupni izvori finansiranja, atraktivan poslovni ambijent i regulatorni okvir koji može privući tehnološke i finansijske investicije.
U globalnoj ekonomiji 2026. godine AI više nije samo tehnološka priča. To je finansijska, energetska, infrastrukturna i geopolitička priča – a banke su među njenim najvećim dobitnicima.
