Ustavni sud potvrdio zabranu gradnje u Kotoru: Investitori nemaju stečeno pravo na dozvolu
Ustavni sud Crne Gore odbio je pet ustavnih žalbi koje su se odnosile na odbijanje zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na području prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, ocjenjujući da zaštita UNESCO baštine predstavlja legitiman javni interes i da podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu ne stvara stečeno pravo na njeno izdavanje, saopšteno je iz te ustanove.
Podnosilac žalbi tvrdio je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva ispunjavao zakonske uslove za izdavanje građevinskih dozvola, ali da su njegovi zahtjevi odbijeni primjenom propisa donesenih nakon njihovog podnošenja, čime su, kako je smatrao, povrijeđena njegova prava na pravično suđenje i mirno uživanje imovine.
Ustavni sud nije prihvatio te navode i potvrdio je stav redovnih sudova da samim podnošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ne nastaje stečeno pravo na njeno izdavanje, niti obaveza države da je izda.
U odlukama se navodi da su zabrane gradnje uvedene radi zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se od 1979. godine nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, te da zaštita tog područja predstavlja legitiman javni interes.
„Obaveza zaštite kulturne baštine ustanovljena je Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, koja ima primat u primjeni. Odluke na osnovu kojih nije izdata građevinska dozvola predstavljaju ispunjenje obaveza Crne Gore u odnosu na tu Konvenciju, pa se ne može govoriti o retroaktivnoj primjeni“, navodi se u odlukama Ustavnog suda.
Sud nije prihvatio ni tvrdnje podnosioca o retroaktivnoj primjeni propisa, ocjenjujući da se u konkretnom slučaju radi o izvršavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.
Ustavni sud prihvatio je ocjenu redovnih sudova da bi drugačije tumačenje značilo davanje prednosti interesima pojedinačnih investitora u odnosu na javni interes zaštite područja koje uživa međunarodnu zaštitu UNESCO-a.
„Prema instrukcijama UNESCO-a bilo je nužno donijeti odluke kojima će se onemogućiti dalja devastacija prirodnog i kulturnog dobra neplanskom i pretjeranom gradnjom. Očuvanje Kotora nesumnjivo jeste i mora biti javni interes“, ističe se u odlukama.
Ustavni sud podsjetio je da je Crna Gora prethodnih godina upozoravana na opasnost da zbog nekontrolisane urbanizacije i devastacije kulturnog pejzaža Kotor izgubi status područja svjetske baštine.
Sud je na kraju zaključio da je miješanje u pravo podnosioca na mirno uživanje imovine bilo usmjereno ostvarivanju zakonitog cilja u javnom interesu.
„Podnosilac podnošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole nije stekao pravo koje bi uživalo ustavnu zaštitu kao stečeno pravo“, navodi se u odlukama.
Ustavni sud je takođe prihvatio stav redovnih sudova da primjena propisa koji su važili u trenutku odlučivanja o zahtjevima za izdavanje građevinskih dozvola nije bila suprotna Ustavu Crne Gore niti Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
