Anketa o dohotku i uslovima života: Crna Gora bi bila druga u EU po riziku od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva porasla je na 20,9%, dok je Gini koeficijent skočio na 34. Svaki drugi stanovnik ne može da priušti neočekivani trošak ili sedmodnevni odmor, a najugroženiji su nezaposleni, samohrani roditelji, djeca i stanovnici sjevera.

Gotovo tri od deset stanovnika Crne Gore bilo je tokom 2025. godine u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je više od petine imalo dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstat.

Stopa rizika od siromaštva porasla je sa 20% u 2024. na 20,9% u 2025. godini. Istovremeno je širi pokazatelj rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, poznat kao AROPE, smanjen sa 29,2% na 28,3%.

Naizgled suprotno kretanje ova dva pokazatelja objašnjava se time što AROPE, osim dohotka, obuhvata i izrazitu materijalnu i socijalnu deprivaciju, kao i život u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada. Stopa izrazite deprivacije smanjena je sa 11 na 9,6%, što je doprinijelo padu ukupnog AROPE pokazatelja.

Podaci o dohotku iz ankete sprovedene 2025. odnose se na prihode ostvarene tokom 2024. godine, dok pokazatelji materijalne deprivacije opisuju stanje u momentu anketiranja. Rezultati za 2024. i 2025. godinu su preliminarni i biće konačni tek nakon validacije Eurostata.

Crna Gora bi u EU bila odmah iza Bugarske

Kada bi se preliminarna crnogorska AROPE stopa od 28,3% direktno uporedila sa podacima članica Evropske unije za 2025, Crna Gora bi imala drugi najveći udio socijalno ugroženog stanovništva – odmah iza Bugarske, gdje stopa iznosi 29%.

Iza Crne Gore bi ostale Grčka sa 27,5% i Rumunija sa 27,4%, dok je prosjek Evropske unije 20,9%. Najniže stope u EU zabilježene su u Češkoj, 11,5%, Poljskoj, 15%, i Sloveniji, 15,5%.

Ovo nije zvanična Eurostatova rang-lista, jer crnogorski podatak još nije validiran, ali pokazuje razmjere odstupanja: stopa u Crnoj Gori veća je od prosjeka EU za 7,4 procentna poena. Eurostatovi podaci za 2025. godinu obuhvataju isti AROPE pokazatelj.

U regionalnom poređenju, Srbija je u 2025. imala AROPE stopu od 23,2%, Hrvatska 20,7%, a Slovenija 15,5%. Posljednji dostupan podatak za Sjevernu Makedoniju iznosi 27,1% za 2024, dok je u Albaniji stopa bila znatno viša – 42,1% u 2023. godini.

Za Bosnu i Hercegovinu nema novijih uporedivih podataka u bazi Eurostata, dok je za Kosovo dostupan samo stariji podatak iz 2018. godine. Eurostat upozorava da dostupnost i referentne godine podataka nijesu jednake za sve zemlje kandidate.

Prag siromaštva porastao na 406 eura mjesečno

Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo povećan je sa 3.973 na 4.868 eura godišnje, odnosno za 22,5%. To odgovara iznosu od približno 406 eura mjesečno.

Za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je povećan sa 8.344 na 10.222 eura godišnje, odnosno na oko 852 eura mjesečno.

Riječ je o relativnoj, a ne apsolutnoj liniji siromaštva: prag je postavljen na 60% medijane nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka. Zbog toga stopa ne pokazuje da je svaki peti stanovnik nužno siromašan u apsolutnom smislu, već da njegov dohodak značajno zaostaje za sredinom nacionalne raspodjele.

Prag je tokom godine porastao za 22,5%, ali se udio stanovništva ispod njega takođe povećao. To, zajedno sa rastom pokazatelja nejednakosti, upućuje na zaključak da rast dohotka nije bio ravnomjerno raspoređen i da najsiromašniji dio stanovništva nije držao korak sa rastom nacionalne medijane.

Nejednakost naglo porasla

Gini koeficijent Crne Gore povećan je sa 31,6 na 34, što predstavlja najviši nivo u posljednjih pet godina. Na skali na kojoj nula označava potpunu jednakost, rast koeficijenta znači veću koncentraciju dohotka.

Istovremeno je kvintilni odnos S80/S20 porastao sa 5,8 na 6,7. To znači da je 20% stanovništva sa najvećim dohotkom prihodovalo 6,7 puta više od 20% stanovništva sa najmanjim dohotkom.

Crnogorski Gini od 34 bio bi znatno iznad prosjeka EU od 29,2 i veći nego u Srbiji, gdje iznosi 32, Hrvatskoj sa 28,5 i Sloveniji sa 24,6.

Još izraženije je odstupanje kod kvintilnog odnosa. Vrijednost od 6,7 bila bi druga najveća među članicama EU i Crnom Gorom – iza Bugarske sa 6,94, a neznatno iznad Letonije sa 6,68. Prosjek EU iznosi 4,62. Uporedivi pokazatelji dostupni su u Eurostatovim bazama za Gini koeficijent i odnos S80/S20.

Najugroženiji nezaposleni, samohrani roditelji i velike porodice

Nezaposleni su ubjedljivo najizloženija društvena grupa: čak 47,4% nezaposlenih bilo je u riziku od siromaštva, u odnosu na 39,1% godinu ranije.

Kod zaposlenih kod poslodavca stopa je iznosila 5,9%, kod samozaposlenih 12,5%, penzionera 14,9%, a kod ostalih neaktivnih stanovnika 35,4%.

Izuzetno visok rizik zabilježen je u domaćinstvima koja čine jedna odrasla osoba i najmanje jedno izdržavano dijete – 44,8%. Kod porodica sa dvije odrasle osobe i troje ili više izdržavane djece stopa iznosi 38,7%.

U domaćinstvima sa izdržavanom djecom riziku od siromaštva izloženo je 23,5% stanovnika, u poređenju sa 16,3% u domaćinstvima bez izdržavane djece.

Sjever dvostruko ugroženiji od centralnog regiona

Regionalne razlike ostaju izrazite. Na sjeveru Crne Gore u riziku od siromaštva je 33,7% stanovnika, više nego dvostruko u odnosu na centralni region, gdje stopa iznosi 15,7%. Na jugu je riziku izloženo 19,2% stanovnika.

Razlika je velika i između gradskih i ostalih naselja. U urbanim sredinama stopa iznosi 17,7%, a u ruralnim i drugim područjima 27,2%.

Svaki drugi građanin nema novca za vanredni trošak

Iako je izrazita materijalna i socijalna deprivacija smanjena, veliki dio stanovništva ostaje finansijski ranjiv.

Čak 51,8% stanovnika živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte sedam dana odmora van kuće, dok 51,6% nema dovoljno sopstvenih sredstava za neočekivani finansijski trošak. U oba slučaja riječ je o više od polovine stanovništva.

Adekvatno zagrijavanje stana ili kuće ne može da priušti 13,2% stanovnika, dok 12,7% nema mogućnost da svaki drugi dan obezbijedi obrok sa mesom, ribom, piletinom ili vegetarijanskim ekvivalentom.

U plaćanju stambenih i potrošačkih kredita, stanarine ili komunalnih računa kasni 16,5% stanovnika. Taj pokazatelj je, ipak, značajno poboljšan u odnosu na 29,9% iz 2023. godine.

Kada se saberu odgovori građana koji kraj sa krajem spajaju uz neke poteškoće, sa poteškoćama ili uz mnogo poteškoća, dolazi se do podatka da finansijske teškoće osjeća 73,4% stanovništva. Samo 1,7% navodi da veoma jednostavno spaja kraj sa krajem.

Siromaštvo djece i dalje veliko upozorenje

U riziku od siromaštva nalazi se 26,2% djece mlađe od 18 godina, što je 0,6 procentnih poena više nego godinu ranije. Širi rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti obuhvata 35% djece.

Za poređenje, prosječna AROPE stopa djece u EU u 2025. iznosila je 24,3%. Crnogorski pokazatelj je, prema tome, veći za 10,7 procentnih poena.

Najveći rizik prema starosti imaju mladi od 18 do 24 godine, kod kojih stopa iznosi 26,5%. Slijede djeca sa 26,2%, dok je kod stanovnika od 25 do 54 godine stopa 18,2%.

Transferi ublažavaju, ali ne rješavaju problem

Kada se iz dohotka isključe socijalni transferi, stopa rizika od siromaštva raste sa 20,9 na 26,9%. Ako se isključe i socijalni transferi i penzije, stopa dostiže 40,5%.

To pokazuje da javni transferi i penzioni sistem značajno ublažavaju dohodno siromaštvo. Ipak, rast osnovne stope, povećanje nejednakosti i činjenica da polovina stanovništva nema novca za neočekivani trošak ukazuju da poboljšanje dijela materijalnih pokazatelja još nije preraslo u ravnomjerniji rast životnog standarda.

Dugoročniji trend dodatno potvrđuje tu podijeljenu sliku. Od 2021. do 2025. AROPE stopa smanjena je sa 38,9 na 28,3%, a izrazita deprivacija sa 24 na 9,6%. Međutim, stopa rizika od siromaštva gotovo da se nije promijenila – sa 21,2 pala je na 20,9%.

Drugim riječima, manje ljudi trpi najteže oblike materijalne oskudice, ali relativno siromaštvo ostaje tvrdokorno, dok se jaz između dohodovno najjačih i najslabijih djelova stanovništva ponovo povećava.