Crna Gora za pola godine uvezla 2,18 milijardi, a izvezla svega 261 milion eura
Robni deficit za šest mjeseci dostigao je 1,92 milijarde eura i povećan je za 120,5 miliona. Izvoz je pao 7,4 odsto, dok je uvoz porastao 3,4 odsto, pa je pokrivenost uvoza izvozom skliznula na svega 12 odsto.
Crna Gora je u prvih šest mjeseci 2026. godine uvezla robu vrijednu gotovo 2,18 milijardi eura, dok je vrijednost izvoza iznosila svega 261,4 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Takva kretanja produbila su robni spoljnotrgovinski deficit na približno 1,92 milijarde eura, što je za 120,5 miliona ili 6,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Ukupna robna razmjena sa inostranstvom od januara do kraja juna iznosila je 2,44 milijarde eura, uz rast od 2,1 odsto na godišnjem nivou. Međutim, rast ukupnog prometa nije rezultat snažnijeg izvoza, već nastavka povećanja uvoza.
Prema podacima Monstata, izvoz je u odnosu na prvih šest mjeseci 2025. smanjen 7,4 odsto, sa 282,3 miliona na 261,4 miliona eura. Istovremeno je uvoz povećan 3,4 odsto, sa 2,08 na 2,18 milijardi eura.
Na svaki euro izvoza više od osam eura uvoza
Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 13,4 na 12 odsto. To praktično znači da je Crna Gora na svaki euro ostvarene vrijednosti izvoza uvezla robu vrijednu nešto više od osam eura.
Podaci ukazuju na dalje pogoršanje robne spoljnotrgovinske pozicije zemlje: izvoz je za godinu smanjen za gotovo 21 milion eura, dok je vrijednost uvoza povećana za približno 100 miliona.
Visok robni deficit predstavlja jednu od dugoročnih slabosti crnogorske ekonomije, koja veliki dio potrošnje – od hrane i goriva do automobila, opreme i drugih proizvoda – zadovoljava uvozom. Istovremeno, domaća proizvodna i izvozna baza ostaje relativno uska.
Treba, međutim, imati u vidu da ovi podaci obuhvataju samo trgovinu robom, a ne i razmjenu usluga. Prihodi od turizma, saobraćaja i drugih uslužnih djelatnosti ublažavaju ukupan spoljni deficit zemlje, naročito tokom ljetnje sezone.
Struja četvrtina ukupnog izvoza
Najveću vrijednost u izvoznoj strukturi imala su mineralna goriva i maziva – 86,6 miliona eura, što predstavlja oko trećinu ukupnog crnogorskog izvoza.
Od toga se na električnu energiju odnosilo 67,4 miliona eura. Struja je tako činila približno 26 odsto ukupnog robnog izvoza Crne Gore u prvom polugodištu.
Veliko oslanjanje na električnu energiju čini rezultate izvoza osjetljivim na hidrološke prilike, proizvodnju domaćih elektrana i kretanje cijena na regionalnom tržištu.
Na uvoznoj strani dominirale su mašine i transportni uređaji, vrijedni 536,6 miliona eura. Ta kategorija činila je gotovo četvrtinu ukupnog uvoza, dok je samo za drumska vozila izdvojeno 207,5 miliona eura.
Srbija najveći partner, snažan uvoz iz Kine i Njemačke
Najveće izvozno tržište bila je Srbija, u koju je plasirana roba vrijedna 70,1 milion eura. Slijede Bosna i Hercegovina sa 32,8 miliona i Kosovo sa 21 milion eura.
Srbija je bila i najveći izvor uvoza, sa 372 miliona eura. Iz Kine je uvezena roba vrijedna 287 miliona, a iz Njemačke 204 miliona eura.
Samo ove tri države činile su gotovo 40 odsto ukupnog crnogorskog uvoza. Najveći obim robne razmjene ostvaren je sa članicama CEFTA-e i Evropske unije.
