Državni rezervoari nijesu dovoljni: Dio obaveznih rezervi goriva čuvaće Jugopetrol
Država je sa Jugopetrolom ugovorila zakup skladišnih kapaciteta za čuvanje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata, jer postojeći državni rezervoari nijesu dovoljni, dok se dio infrastrukture rekonstruiše. Kompanija istovremeno modernizuje terminal u Baru i najavljuje širenje mreže brzih punjača za električna vozila.
Jugopetrol će u svojim skladištima čuvati dio obaveznih državnih rezervi naftnih derivata, koje treba da omoguće sigurnije snabdijevanje Crne Gore u slučaju poremećaja na tržištu, prekida uvoza ili drugih vanrednih okolnosti.
Iz Ministarstva energetike kazali su da je zakup komercijalnih kapaciteta potreban jer postojeća državna skladišta nijesu dovoljna za ukupne potrebe sistema obaveznih rezervi, dok se dio objekata u državnom vlasništvu trenutno rekonstruiše.
Jugopetrol, prema navodima Ministarstva, raspolaže operativnim skladištima i infrastrukturom za upravljanje naftnim derivatima koja ima strateški značaj za državu. Kompanija održava i sopstvene komercijalne zalihe goriva, koje mogu biti važne u periodima poremećaja na međunarodnom energetskom tržištu.
Jugopetrol, INA i Petrol, kao najveći učesnici na domaćem tržištu, obveznici su formiranja rezervi naftnih derivata. Iz Ministarstva tvrde da su ove kompanije ispunile obaveze u skladu sa zakonom i instrukcijama nadležnih institucija.
Rekonstrukcija terminala u Baru
Jedan od značajnijih aktuelnih projekata Jugopetrola je rekonstrukcija naftnog terminala u Baru, procijenjene vrijednosti oko devet miliona eura.
Iz kompanije navode da bi modernizacija trebalo da unaprijedi bezbjednost i ekološke standarde skladištenja, kao i da smanji emisije štetnih gasova. Riječ je o infrastrukturi koja ima važnu ulogu u dopremanju, skladištenju i distribuciji goriva na crnogorskom tržištu.
Jugopetrol je od privatizacije 2002. godine, prema sopstvenim podacima, u modernizaciju benzinskih stanica, skladišnih i logističkih kapaciteta, tehnološka rješenja i ekološke projekte uložio više od 95 miliona eura.
Većinski paket akcija nekadašnjeg Jugopetrola AD Kotor 2002. godine preuzeo je grčki Hellenic Petroleum, koji danas posluje pod imenom HELLENiQ Energy.
Punjači postavljeni u sedam gradova i na auto-putu
Kompanija širi i infrastrukturu namijenjenu električnim vozilima. Brzi punjači, prema podacima Jugopetrola, već su postavljeni u Podgorici, Bijelom Polju, Tivtu, Žabljaku, Herceg Novom, Kotoru i na auto-putu „Princeza Ksenija“.
Najavljeno je dalje širenje mreže, ali nijesu saopšteni precizni rokovi, broj novih lokacija niti ukupna vrijednost planiranih ulaganja.
Solarni paneli trenutno se instaliraju na benzinskim stanicama u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Baru, a dodatne instalacije planirane su tokom 2026. i 2027. godine. Iz kompanije procjenjuju da bi postojeći solarni sistemi mogli da smanje emisiju ugljen-dioksida za oko 256 tona godišnje.
Uplate budžetu uključuju i akcize
Jugopetrol tvrdi da kroz poreze, akcize, doprinose i druge javne prihode u državni budžet godišnje uplati približno 250 miliona eura.
Taj iznos, međutim, ne predstavlja samo poresko opterećenje kompanije niti njen direktni doprinos iz ostvarene dobiti. U njega ulaze i akcize i drugi nameti sadržani u maloprodajnoj cijeni goriva, koje u krajnjem plaćaju potrošači, a kompanija obračunava i prosljeđuje državi.
Kompanija nije objavila konkretne podatke o prihodima, dobiti, tržišnom udjelu i kretanju prodaje od privatizacije, već je navela da bilježi stabilan rast prodaje i unapređenje profitabilnosti.
Prema ocjeni ekonomskog analitičara Mirze Muleškovića, Jugopetrol je danas jedna od stabilnijih kompanija u Crnoj Gori, dok se privatizacija, posmatrano kroz razvoj i širenje poslovne mreže, može ocijeniti uspješnom.
