Ko zaista prima platu od 1.036 eura: Većina sektora ispod prosjeka

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori dostigla je u junu 1.036 eura, ali taj iznos ne opisuje podjednako položaj svih zaposlenih. U 11 od 19 djelatnosti plate su niže od državnog prosjeka, razlika između najbolje i najslabije plaćenog sektora iznosi 803 eura, dok su poskupljenja poništila nominalni rast primanja.

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u junu 2026. godine iznosila je 1.036 eura, tri eura više nego mjesec ranije i 26 eura više nego u junu prošle godine.

Iza novog rekordnog nominalnog iznosa, međutim, krije se znatno složenija slika životnog standarda i tržišta rada.

Većina djelatnosti koje prati Monstat ima zarade niže od državnog prosjeka, a samo tri sektora premašuju prosječnu platu za više od 200 eura. Istovremeno, mjesečno povećanje zarade nije bilo dovoljno da nadoknadi junski rast cijena.

• AKO STE PROPUSTILI: Medijalna plata je bolji pokazatelj od prosječne: Iz Monstata objasnili zašto je ne računaju

Plata porasla tri eura, kupovna moć pala

Prosječna neto plata u junu nominalno je porasla 0,3 odsto, sa 1.033 na 1.036 eura. Potrošačke cijene povećane su, međutim, 0,4 odsto, zbog čega je realna vrijednost zarade smanjena 0,1 odsto.

To znači da je zaposleni koji prima prosječnu platu u junu raspolagao nešto većim nominalnim iznosom, ali je za taj novac mogao da kupi manje nego u maju.

Sličan raskorak vidi se i na nivou cijelog drugog kvartala. Prosječna neto zarada od aprila do juna iznosila je 1.033 eura, sedam eura više od prosjeka iz prvog kvartala.

Nominalni rast od oko 0,7 odsto ipak nije pratio povećanje cijena, pa je realna prosječna zarada u drugom kvartalu bila približno 1,6 odsto niža nego u prva tri mjeseca godine.

Samo osam djelatnosti iznad državnog prosjeka

Od ukupno 19 sektora obuhvaćenih Monstatovom statistikom, samo osam je u junu imalo prosječnu neto zaradu veću od 1.036 eura.

Ubjedljivo najplaćenije bile su finansijske djelatnosti i osiguranje, sa prosjekom od 1.673 eura. To je 637 eura ili gotovo 62 odsto iznad državnog prosjeka.

Slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 1.479 eura i informisanje i komunikacije sa 1.308 eura.

To su ujedno jedina tri sektora u kojima prosječna plata premašuje državni prosjek za više od 200 eura.

Iznad prosjeka su i poslovanje nekretninama sa 1.227 eura, vađenje ruda i kamena sa 1.177, stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 1.104, zdravstvo i socijalna zaštita sa 1.062 i državna uprava sa 1.061 eurom.

Zdravstvo i državna uprava, međutim, državni prosjek premašuju za svega 26, odnosno 25 eura.

Trgovina, obrazovanje i industrija ispod prosjeka

U preostalih 11 djelatnosti prosječne zarade nijesu dostigle državni nivo.

Najbliže prosjeku bilo je građevinarstvo sa platom od 1.028 eura. Slijede saobraćaj i skladištenje sa 1.021 eurom i usluge smještaja i ishrane sa 1.017 eura.

Iako je jun dio glavne turističke sezone, prosječna plata u sektoru smještaja i ishrane ostala je 19 eura ispod državnog prosjeka.

U trgovini je prosječna neto zarada iznosila 972 eura, u ostalim uslužnim djelatnostima 970, obrazovanju 953, a u prerađivačkoj industriji 923 eura.

Pri dnu su snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 917 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 912, umjetnost, zabava i rekreacija sa 903 i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 870 eura.

Prosječna plata u finansijama tako je bila 803 eura ili oko 92 odsto veća nego u najslabije plaćenom sektoru.

Visoke stope rasta ne znače i visoke plate

Podaci za prvo polugodište pokazuju da su u pojedinim slabije plaćenim djelatnostima zarade rasle brže od državnog prosjeka, ali da veliki jaz još nije zatvoren.

U prerađivačkoj industriji prosječna neto zarada u prvih šest mjeseci porasla je 6,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ipak, junska plata od 923 eura ostala je 113 eura ispod državnog prosjeka.

Zarade u trgovini su na nivou polugodišta povećane pet odsto, ali je junski prosjek od 972 eura i dalje bio 64 eura niži od državnog.

Najveći rast u prvih šest mjeseci zabilježen je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – devet odsto. Slijede ostale uslužne djelatnosti sa povećanjem od 7,4 odsto.

Suprotan primjer je poslovanje nekretninama. Prosječna zarada u tom sektoru u prvom polugodištu smanjena je čak 13,7 odsto, ali je sa 1.227 eura u junu i dalje bila znatno iznad državnog prosjeka.

Ovakve promjene ne znače nužno da je svakom zaposlenom plata povećana ili smanjena za navedeni procenat. Na sektorski prosjek utiču promjene ukupne mase isplaćenih zarada, broja zaposlenih, strukture radnih mjesta, bonusa i drugih primanja.

Prosjek nije plata tipičnog zaposlenog

Prosječna zarada dobija se dijeljenjem ukupne mase isplaćenih plata brojem zaposlenih na koje se isplate odnose. Zbog toga visoka primanja jednog dijela zaposlenih mogu povećati ukupni prosjek, iako veliki broj radnika prima manje.

Za precizniji odgovor na pitanje koliko zarađuje tipičan zaposleni bio bi potreban podatak o medijalnoj zaradi – iznosu od kojeg polovina zaposlenih prima manje, a polovina više.

Monstatovo mjesečno saopštenje taj podatak ne sadrži, kao ni raspodjelu zaposlenih prema visini primanja.

Zato činjenica da je 11 od 19 sektora ispod državnog prosjeka ne znači automatski da isti udio svih zaposlenih prima manje od 1.036 eura. Za takav zaključak bili bi potrebni podaci o broju i raspodjeli zaposlenih unutar svake djelatnosti.

Šta junski podaci stvarno pokazuju

Junski podaci ukazuju na tri ključna problema: nominalne plate rastu sporije od cijena, državni prosjek podiže manji broj dobro plaćenih sektora, dok su djelatnosti poput trgovine, obrazovanja, industrije i poljoprivrede i dalje ispod tog nivoa.

Prosječna zarada od 1.036 eura zato jeste važan makroekonomski pokazatelj, ali nije dovoljan za ocjenu standarda većine građana.

Dok ne budu dostupni podaci o medijalnoj plati i raspodjeli primanja, državni prosjek treba posmatrati kao zbir veoma različitih ekonomskih stvarnosti – od finansija sa 1.673 eura do administrativnih i pomoćnih usluga sa svega 870 eura.

AKO STE PROPUSTILI:

Medijalna plata je bolji pokazatelj od prosječne: Iz Monstata objasnili zašto je ne računaju