Crnogorska ekonomija 2026: Krediti snažno rastu, izvoz i investicije slabe

Industrijska proizvodnja porasla je 10%, budžetski prihodi 8,2%, a registrovana nezaposlenost pala na 7,84%. Druga strana slike su pad izvoza od 9,4%, neto priliva SDI od 26,8% i rast turističkih noćenja od svega 1,1%.

Ekonomija Crne Gore u prvoj polovini 2026. godine šalje dvije gotovo suprotne slike. Industrijska proizvodnja, zaposlenost, kreditna aktivnost i budžetski prihodi snažno rastu, dok izvoz i neto priliv stranih direktnih investicija padaju, a turizam je do početka glavne sezone zabilježio tek blag napredak.

Pokazuje to Mjesečni makroekonomski izvještaj Ministarstva finansija za jun, koji objedinjuje posljednje raspoložive pokazatelje. Podaci za inflaciju obuhvataju prvo polugodište, većina pokazatelja realnog i fiskalnog sektora odnosi se na prvih pet mjeseci, dok statistika stranih investicija pokriva period od januara do aprila.

Na pozitivnoj strani bilansa su rast industrijske proizvodnje od 10%, pet odsto više zaposlenih, rekordno niska registrovana nezaposlenost i 8,2% veći prihodi budžeta. Istovremeno, izvoz robe smanjen je 9,4%, neto priliv SDI 26,8%, dok je profit banaka bio 12,4% manji. Takav presjek više govori o snažnoj domaćoj tražnji nego o jačanju izvozne i proizvodne baze.

Struja pogurala industriju, turizam jedva iznad prošle godine

Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci porasla je 10% u odnosu na isti period 2025. godine. Međutim, rast je prvenstveno posljedica 34,2% veće proizvodnje električne energije, pa ovaj rezultat ne treba tumačiti kao podjednako snažan napredak svih industrijskih djelatnosti.

U istom periodu Crnu Goru je posjetilo 604.185 turista, 0,9% više nego godinu ranije. Ostvareno je 3.023.616 noćenja, što predstavlja rast od 1,1%.

Riječ je o skromnom povećanju uoči glavne sezone, pa će rezultat turizma presudno zavisiti od prometa tokom jula i avgusta.

U kolektivnom smještaju najveći udio u noćenjima stranih turista imali su gosti iz Srbije sa 12,1%, Ujedinjenog Kraljevstva sa 10,6%, Njemačke sa 9,6% i Francuske sa 9,2%.

Ministarstvo u izvještaju navodi i podatak Evropske turističke komisije prema kojem je Crna Gora, sa ocjenom 9,22 od deset, zauzela prvo mjesto među evropskim destinacijama po reputaciji i zadovoljstvu posjetilaca.

Nezaposlenost rekordno niska, ali plate sporije od cijena

Prosječan broj zaposlenih u periodu od januara do maja iznosio je 276.500, što je pet odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Registrovana stopa nezaposlenosti Zavoda za zapošljavanje u maju je smanjena na 7,84%, najniži nivo od kada Zavod vodi ovu statistiku. Riječ je o administrativnoj stopi registrovane nezaposlenosti, koja se metodološki razlikuje od anketne stope nezaposlenosti.

Prosječna neto zarada u prvih pet mjeseci iznosila je 1.028 eura i bila je 2,2% veća nego godinu ranije. Prosječna penzija sa obračunatim razlikama u maju je iznosila 561,41 euro, uz godišnji rast od 2,4%.

Godišnja inflacija u junu iznosila je 3,6%, dok su potrošačke cijene u prvoj polovini godine u prosjeku bile 3,3% više. Iako podaci o zaradama i inflaciji ne obuhvataju potpuno isti period, njihov odnos pokazuje da rast plata nije uvjerljivo nadmašio rast troškova života.

Najveći doprinos inflaciji dale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, sa 0,86 procentnih poena, i prevoza, sa 0,82 procentna poena.

Prihodi iznad plana, ali rashodi rasli brže

Budžetski prihodi od januara do maja dostigli su 1,187 milijardi eura, što je 90 miliona ili 8,2% više nego u istom periodu 2025. godine. Prihodi su istovremeno bili 24,4 miliona eura iznad plana.

Ministarstvo ocjenjuje da rast naplate ključnih poreskih prihoda ukazuje na jačanje ekonomske aktivnosti, povećanje zaposlenosti i zarada, kao i bolju poresku disciplinu.

Budžetski izdaci, međutim, porasli su još brže. Za pet mjeseci iznosili su 1,284 milijarde eura, odnosno 117,7 miliona ili 10,1% više nego godinu ranije. Uprkos godišnjem rastu, bili su 106,4 miliona eura ispod plana, što Ministarstvo objašnjava dinamikom dospijevanja obaveza.

Razlika između prihoda i rashoda rezultirala je deficitom od 96,8 miliona eura, što odgovara 1,13% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Krediti rastu više nego dvostruko brže od depozita

Ukupni krediti crnogorskih banaka na kraju maja iznosili su 5,767 milijardi eura i bili su 12,3% veći nego godinu ranije.

Najbrže su rasli krediti stanovništvu – 18,6%, na 2,550 milijardi eura. Krediti privredi povećani su 14,9%, na 2,028 milijardi eura.

Ukupni depoziti istovremeno su porasli 5,7%, na 5,965 milijardi eura. Depoziti građana povećani su 13,4%, na 2,469 milijardi, a depoziti privrede 4,5%, na 1,697 milijardi eura.

To znači da je kreditna aktivnost rasla više nego dvostruko brže od depozita. Na agregatnom nivou, krediti stanovništvu bili su oko 81 milion eura veći od njihovih depozita.

Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u maju iznosila je 5,98%. Neto profit banaka prema presjeku na kraju maja bio je 55,29 miliona eura, 12,4% manje nego u uporednom periodu.

Snažna kreditna aktivnost podržava potrošnju i investicije, ali može dodatno povećavati uvoznu zavisnost ukoliko istovremeno ne raste domaća proizvodnja.

Izvoz pokriva tek 12,4% uvoza

Robna razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci vrijedila je 1,942 milijarde eura, uz godišnji rast od svega 0,5%.

Izvoz je smanjen 9,4%, na 214,8 miliona eura, dok je uvoz porastao 1,9%, na 1,728 milijardi eura. Razlika između te dvije vrijednosti pokazuje da je robni deficit za pet mjeseci dostigao približno 1,513 milijardi eura.

Izvoz je tako pokrivao svega oko 12,4% uvoza, odnosno Crna Gora je uvezla približno osam puta više robe nego što je izvezla.

Pad izvoza najvećim dijelom je posljedica 65,8% manjeg izvoza ostalih transportnih sredstava i opreme i 27,5% manjeg izvoza boksita. Izvoz električne energije porastao je 3,3%, na 63,2 miliona eura, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi smanjenje u ostalim kategorijama.

U uvozu su dominirali mašine i transportni uređaji sa 422,6 miliona eura, prehrambeni proizvodi sa 318,6 miliona i industrijski proizvodi sa 261,5 miliona eura. Samo na uvoz drumskih vozila potrošeno je 167,8 miliona eura.

Neto SDI manje za četvrtinu, nekretnine i dalje dominantne

Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do aprila iznosio je 119,3 miliona eura, što je 26,8% manje nego godinu ranije.

Ukupan priliv dostigao je 276,5 miliona eura, dok je odliv povećan 16,7%, na 157,2 miliona.

U nekretnine je uloženo 147,4 miliona eura, 8% manje nego prošle godine. I pored pada, nekretnine su privukle više od polovine ukupnog priliva SDI.

Pozitivniji signal predstavlja rast ulaganja u crnogorske kompanije i banke od 79,4%, na 42,4 miliona eura. Ipak, njihov apsolutni iznos i dalje je znatno manji od ulaganja u nekretnine.

Interkompanijski dug donio je dodatnih 82,5 miliona eura, 22,5% manje nego godinu ranije. Najviše investicija stiglo je iz Srbije – 51,4 miliona, Turske – 35,3 miliona i Sjedinjenih Američkih Država – 20,2 miliona eura. Te tri države zajedno su obezbijedile 38,6% ukupnog priliva.

Domaća aktivnost snažna, struktura rasta ostaje slabost

Junski makroekonomski presjek ne pokazuje slabu ekonomiju, već ekonomiju čiji različiti djelovi napreduju neujednačeno. Tržište rada, kreditna aktivnost i budžetski prihodi potvrđuju snažan domaći ekonomski puls.

Pad izvoza, smanjenje neto stranih investicija i dominacija nekretnina u njihovoj strukturi, međutim, pokazuju da proizvodna i izvozna baza ne jača istim tempom.

Spoljno okruženje neće mnogo pomoći. Svjetska banka za 2026. prognozira globalni rast od 2,5%, dok bi ekonomija eurozone trebalo da poraste svega 0,8%.

Ključni test u drugoj polovini godine biće rezultat glavne turističke sezone, oporavak izvoza i sposobnost da se rast kredita i stranih ulaganja više usmjeri prema kompanijama i proizvodnim kapacitetima. Bez toga, ekonomska aktivnost će ostati previše oslonjena na potrošnju, uvoz, kredite i tržište nekretnina.