Crna Gora dobila čuvara državne kase: Budžet, dug i državne firme pod lupom Fiskalnog savjeta
Nakon više neuspjelih pokušaja, Crna Gora je konačno formirala Fiskalni savjet, nezavisno tijelo koje bi trebalo da procjenjuje održivost državnih finansija i upozorava na rizične odluke vlasti. Njegov prvi veliki ispit biće pokazati da može djelovati nezavisno i pravovremeno – već prilikom pripreme budžeta za 2027. godinu.
Zaključci Vlade od 29. jula, u koje je Investitor imao uvid, pokazuju da je izvršna vlast, bez održavanja sjednice i na osnovu saglasnosti većine članova, odlučila da Skupštini za članicu Fiskalnog savjeta predloži mr Aleksandru Popović.
Popović je izabrana među šest kandidata koji su ispunili uslove. Ministarstvo finansija je njenu prednost obrazložilo dugogodišnjim iskustvom u oblasti javnih finansija, radom u tom resoru i saradnjom sa Centralnom bankom Crne Gore.
Neposredno nakon imenovanja prestao joj je mandat generalne direktorice Direktorata za finansijski sistem i koordinaciju politika u Ministarstvu finansija, na lični zahtjev.
Tri člana dobila jednoglasnu podršku
Pored Popović, za članove Fiskalnog savjeta izabrani su Bratislav Pejaković i Jovo Đonović. Đonovića je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon razgovora sa kandidatima koji su ispunili uslove javnog poziva.
Skupština je u završnici julskog zasijedanja imenovala sva tri člana sa 62 glasa za, bez glasova protiv i uzdržanih. Time je uspješno završen višegodišnji postupak tokom kojeg su prethodni pokušaji formiranja Savjeta propadali zbog odustajanja kandidata, nedostavljanja predloga i izostanka potrebne parlamentarne većine.
Članovi Fiskalnog savjeta biraju se na šest godina, dok predsjednika biraju između sebe na period od dvije godine. Funkcije predsjednika i članova su profesionalne.
Šta će Fiskalni savjet kontrolisati
Najvažnija priča nijesu imena članova, već obim poslova koje novo tijelo treba da obavlja.
Prema zakonskom okviru, Fiskalni savjet daje mišljenje na predlog državnog budžeta, fiskalnu strategiju i smjernice fiskalne politike, mjere za smanjenje javnog duga te mjere za saniranje prekomjernog budžetskog deficita. Savjet će se pitati i oko uticaja predloženih zakona i drugih propisa na stabilnost javnih finansija i godišnji završni račun budžeta i poštovanje pravila fiskalne odgovornosti.
Njegov posao obuhvata i analizu makroekonomskih i fiskalnih kretanja, kao i rizika koji za državnu kasu mogu nastati u penzijskom i zdravstvenom sistemu.
Pod lupom Savjeta trebalo bi da budu i koncesije, javno-privatna partnerstva, poslovanje opština i kompanija u kojima država ili lokalne uprave imaju većinsko vlasništvo.
Državni organi, institucije i državne kompanije dužni su da Fiskalnom savjetu, na njegov zahtjev, dostave podatke neophodne za rad. Ako to ne učine u zakonskom roku, Savjet o tome može obavijestiti Skupštinu. Njegova mišljenja i analize trebalo bi da budu javno dostupni.
Savjet ne može zaustaviti Vladu
Fiskalni savjet je savjetodavno, a ne izvršno ili inspekcijsko tijelo. Ne može poništiti odluku Vlade, zabraniti zaduženje niti spriječiti Skupštinu da usvoji budžet za koji smatra da je fiskalno rizičan.
Njegova snaga trebalo bi da bude u javnom i stručno obrazloženom upozorenju.
Ako Vlada, na primjer, predloži zakon koji trajno povećava državne rashode bez jasnog izvora finansiranja, Savjet može izračunati njegov stvarni trošak i upozoriti na posljedice po deficit i javni dug. Vlast takvo mišljenje može ignorisati, ali će politička i finansijska cijena ignorisanja biti znatno veća kada je procjena javna i potkrijepljena podacima.
Za privredu bi kredibilan Fiskalni savjet značio predvidljivije ekonomsko okruženje. Pravovremena upozorenja na neodržive rashode, prikrivene obaveze državnih kompanija ili rizike iz velikih koncesija mogu smanjiti vjerovatnoću naglih poreskih promjena, budžetskih rezova i neplaniranog zaduživanja.
Nezavisnost će se tek dokazivati
Posebno važan test biće stvarna nezavisnost Savjeta od izvršne vlasti i političkih struktura koje su predložile njegove članove.
Činjenica da Aleksandra Popović dolazi direktno sa visoke funkcije u Ministarstvu finansija ne znači sama po sebi da Savjet neće biti nezavisan. Ipak, upravo zbog toga biće važno da metodologije rada, podaci, mišljenja i eventualna neslaganja sa Ministarstvom budu potpuno transparentni.
Savjet će kredibilitet steći tek kada pokaže da je spreman da objavi i ocjene koje nijesu po volji Vlade, parlamentarne većine, opština ili uprava državnih kompanija.
Prvi veliki test – budžet za 2027. godinu
Prvi ozbiljan praktični ispit mogao bi da bude predlog budžeta za 2027. godinu. Prema važećim pravilima, Vlada predlog budžeta dostavlja Fiskalnom savjetu, koji bi u roku od 15 dana trebalo da mišljenje uputi Vladi i Skupštini.
Da li će novo tijelo do tada imati statut, zaposlene, pristup bazama podataka i dovoljno analitičkih kapaciteta, biće prvi pokazatelj da li je formiranje Savjeta bilo samo ispunjavanje formalne obaveze ili početak stvarne kontrole javnih finansija.
Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da se u skupštinskoj proceduri nalazi novi Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se dodatno uređuju fiskalna pravila, javni dug, srednjoročno budžetsko planiranje i nadzor javnih finansija.
Potpuna funkcionalnost Fiskalnog savjeta istovremeno je jedan od važnih preduslova za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 17 – Ekonomska i monetarna unija.
Crna Gora je, dakle, dobila instituciju koja na papiru ima širok prostor za nadzor državne kase. Da li je dobila i stvarno nezavisnog čuvara javnog novca znaće se tek kada Savjet objavi prve analize – posebno onu koja se vlastima možda neće dopasti.
