Crna Gora uvodi globalni minimalni porez: Prag 750 miliona eura, minimalna stopa 15%

Crna Gora je Zakonom o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica uvela pravilo koje pogađa samo najveće međunarodne i velike domaće poslovne grupe: ako u Crnoj Gori efektivno plate manje od 15 odsto poreza na dobit, razlika će se naplaćivati kroz domaći dopunski porez i pripadaće državnom budžetu. Prag za primjenu zakona je visok — najmanje 750 miliona eura ukupnog konsolidovanog prihoda u najmanje dvije od četiri prethodne fiskalne godine.

Crna Gora je dobila novi poreski instrument koji se ne odnosi na većinu domaćih kompanija, već na najveće poslovne sisteme — multinacionalne grupe i velike domaće grupe koje ostvaruju prihode na nivou od najmanje 750 miliona eura.

Zakon o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, objavljen u “Službenom listu Crne Gore” broj 33/26, uvodi minimalni nivo oporezivanja dobiti od 15 odsto za velike poslovne grupe koje posluju u više jurisdikcija ili kao velike domaće grupe. Suština je jednostavna: ako efektivno poresko opterećenje takve grupe u Crnoj Gori padne ispod 15 odsto, razlika se obračunava kao dopunski porez.

Drugim riječima, profit više ne bi mogao ostati oporezovan ispod globalnog minimuma samo zato što je kroz korporativnu strukturu, poreske olakšice ili specifične računovodstvene tretmane efektivna stopa spuštena ispod propisanog praga.

Koga zakon zaista pogađa

Najvažnija stvar za poslovnu javnost jeste da se zakon ne odnosi na mala i srednja preduzeća, niti na standardne domaće firme koje posluju isključivo na crnogorskom tržištu.

Primjena je ograničena na sastavne subjekte koji su dio grupe međunarodnih preduzeća ili velike domaće grupe, pod uslovom da ukupni prihod grupe iznosi najmanje 750 miliona eura, iskazan u konsolidovanim finansijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri prethodne fiskalne godine.

To znači da je zakon prije svega namijenjen velikim korporativnim sistemima, međunarodnim grupama, holding strukturama i kompanijama koje posluju preko više povezanih subjekata i jurisdikcija.

Iz primjene su izuzeti državni organi, međunarodne organizacije, neprofitne organizacije, penzioni fondovi, određeni investicioni fondovi i subjekti za ulaganja u nekretnine kada ispunjavaju zakonom propisane uslove.

Domaći dopunski porez ostaje budžetu Crne Gore

Ključna novina je domaći dopunski porez. On se obračunava i naplaćuje u Crnoj Gori, a prihodi od minimalnog globalnog poreza pripadaju državnom budžetu.

Obavezu plaćanja imaju sastavni subjekti grupe međunarodnih preduzeća koji se nalaze u Crnoj Gori ako je njihova efektivna poreska stopa manja od 15 odsto.

U praksi, to znači da se ne uvodi dodatno opterećenje za sve kompanije, već mehanizam kojim Crna Gora zadržava pravo da naplati razliku do minimalne efektivne stope. Time se sprečava da eventualni “neoporezovani dio” profita bude prepušten drugoj jurisdikciji koja bi ga mogla oporezovati po globalnim pravilima.

Za državu, ovo je važno iz dva razloga: prvo, Crna Gora se usklađuje sa pravilima OECD/G20 inkluzivnog okvira; drugo, potencijalni dodatni prihod ostaje domaćem budžetu.

Kako se računa dopunski porez

Zakon propisuje da se efektivna poreska stopa obračunava za svaku fiskalnu godinu i za svaku jurisdikciju. Ako je efektivna stopa u Crnoj Gori niža od minimalne stope od 15 odsto, obračunava se dopunski porez.

Formula je postavljena tako da se prvo utvrdi razlika između minimalne poreske stope i efektivne poreske stope. Ta razlika se zatim primjenjuje na takozvani višak dobiti, nakon umanjenja za sadržajno isključivanje dobiti.

Sadržajno isključivanje dobiti odnosi se na dio dobiti koji je povezan sa realnim ekonomskim prisustvom — zaposlenima i materijalnom imovinom. Zakon predviđa izuzeće za zarade i izuzeće za materijalnu imovinu, što znači da se pri obračunu dopunskog poreza uzima u obzir da kompanija ima stvarnu aktivnost, zaposlene i imovinu u Crnoj Gori.

Rokovi: Prijava i uplata najkasnije 18 mjeseci nakon kraja fiskalne godine

Kompanije koje potpadaju pod zakon moraće elektronski da podnesu prijavu domaćeg dopunskog poreza poreskom organu najkasnije 18 mjeseci nakon isteka posljednjeg dana fiskalne godine. U istom roku moraju i da uplate porez iskazan u prijavi.

Ako se u Crnoj Gori nalazi više sastavnih subjekata iste međunarodne ili velike domaće grupe, njihova ukupna obaveza tretira se kao jedna, a subjekti odgovaraju za plaćanje domaćeg dopunskog poreza srazmjerno svojoj poreskoj obavezi.

Zakon predviđa i obavezu podnošenja prijave informacija o dopunskom porezu, koja uključuje podatke o sastavnim subjektima, korporativnoj strukturi grupe, efektivnoj poreskoj stopi, dopunskom porezu i donesenim odlukama u skladu sa zakonom.

Kazne do 40.000 eura

Za neispunjavanje ključnih obaveza propisane su novčane kazne. Sastavni ili domaći subjekat može biti kažnjen od 3.000 do 40.000 eura ako ne imenuje odgovorni subjekat ili ne podnese poresku prijavu i ne uplati porez u propisanom roku.

Odgovorno lice u pravnom licu može biti kažnjeno od 500 do 4.000 eura.

Dodatno, kazne od 3.000 do 20.000 eura predviđene su ako subjekat ne obavijesti poreski organ o identitetu subjekta koji podnosi prijavu ili ne dostavi prijavu informacija o dopunskom porezu. Za odgovorno lice u tom slučaju predviđena je kazna od 500 do 2.000 eura.

Šta ovo znači za Crnu Goru

Iako zakon neće imati široku primjenu na domaću privredu, njegov značaj je veći od broja kompanija koje će direktno obuhvatiti.

On Crnu Goru uvodi u globalni sistem poreskih pravila kojim se ograničava agresivno poresko planiranje najvećih kompanija. Za zemlju koja želi dublju integraciju sa evropskim i međunarodnim standardima, ovo je važan signal regulatorne usklađenosti.

Za investitore, poruka je dvostruka: Crna Gora ostaje otvorena za poslovanje, ali ulazi u režim u kojem najveće korporativne grupe moraju računati na minimalni efektivni nivo oporezivanja. Za budžet, poruka je još konkretnija — ako postoji razlika do 15 odsto, država nastoji da je naplati kod sebe.

U najkraćem, ovo nije zakon koji mijenja poresku svakodnevicu crnogorskih firmi, ali jeste zakon koji mijenja pravila igre za najveće globalne igrače koji posluju preko složenih međunarodnih struktura.