Prinosi evropskih obveznica na višegodišnjim maksimumima zbog rata sa Iranom

Evropske državne obveznice našle su se pod snažnim pritiskom prodaje, zbog čega su troškovi zaduživanja vodećih ekonomija kontinenta dostigli višegodišnje maksimume. Prinos na desetogodišnje obveznice Francuske porastao je na najviši nivo od 2009, dok je njemački desetogodišnji Bund dostigao rekord od 2011. godine.

Rasprodaja nije ograničena na Evropu. Troškovi dugoročnog zaduživanja rastu i u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, dok investitori ponovo procjenjuju rizike od inflacije, viših kamatnih stopa i ubrzanog rasta javnog duga.

Glavni okidač posljednjeg talasa prodaje obveznica bio je sve slabiji optimizam da bi konflikt sa Iranom mogao biti brzo okončan. Rast geopolitičkih tenzija pogurao je cijene energenata, pa se međunarodna referentna nafta Brent u utorak trgovala po cijeni od gotovo 91 dolar za barel.

Francuska i Njemačka obaraju višegodišnje rekorde

Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu Francuske porastao je na 4,10 odsto, što je njegov najviši nivo od juna 2009. godine.

Njemački desetogodišnji Bund, koji predstavlja referentnu vrijednost za tržište državnog duga eurozone, premašio je 3,25 odsto i dostigao najviši nivo od marta 2011.

Pritisak je još izraženiji kod obveznica sa dužim rokovima dospijeća. Prinos na francuske tridesetogodišnje obveznice porastao je na najviši nivo od 2008, dok je prinos na isti tip njemačkih obveznica dostigao 3,78 odsto – najviše za posljednjih 15 godina.

Francusko tržište dodatno opterećuju zabrinutost zbog pregovora o državnom budžetu za 2027. godinu i politička neizvjesnost uoči predsjedničkih izbora.

Rast prinosa znači da cijene postojećih obveznica padaju, dok države za novo zaduživanje ili refinansiranje dospjelog duga moraju investitorima ponuditi veću kamatu.

Tržišta ponovo računaju na povećanje kamata ECB-a

Skuplja nafta povećava rizik da inflacija duže ostane iznad željenog nivoa, što bi centralne banke moglo natjerati na novo zaoštravanje monetarne politike.

Richard Carter, direktor istraživanja tržišta obveznica u kompaniji Quilter Cheviot, ocijenio je za Euronews Business da je neuspjeh američko-iranskih mirovnih pregovora povećao vjerovatnoću da cijene energije ostanu visoke do kraja godine.

Takav scenario mogao bi održati inflaciju iznad očekivanja i povećati mogućnost da centralne banke ponovo podignu kamatne stope.

Investitori već povećavaju opklade na restriktivniju politiku Evropske centralne banke. Tržišna očekivanja ukazuju da bi depozitna stopa ECB-a, koja trenutno iznosi 2,25 odsto, do marta 2027. mogla dostići približno 2,76 odsto.

Prema podacima platforme Trading Economics, tržište procjenjuje da postoji oko 90 odsto vjerovatnoće da će ECB povećati kamatne stope već u septembru.

Američki prinosi najviši od 2007. godine

Sličan pritisak vidljiv je i preko Atlantika. Prinos na tridesetogodišnje američke državne obveznice dostigao je 5,33 odsto, što je najviši nivo od 2007. godine.

U Velikoj Britaniji prinos na tridesetogodišnje državne obveznice porastao je na 5,85 odsto, najviše od maja ove godine.

Pored inflacije i očekivanja o budućim kamatnim stopama, tržište je zabrinuto zbog obima državnog zaduživanja u velikim ekonomijama. Velika Britanija, Francuska i Japan moraju finansirati visoke budžetske potrebe, dok dodatnu ponudu na tržištu stvaraju i velika izdanja korporativnih obveznica povezana sa finansiranjem projekata vještačke inteligencije.

Kada ponuda obveznica raste brže od potražnje, njihove cijene padaju, a prinosi rastu.

Skuplje refinansiranje tek će se osjetiti

Rast prinosa neće se odmah u potpunosti preliti na državne budžete, ali će postepeno povećavati troškove kako postojeći dug bude dospijevao i države budu morale da ga refinansiraju po višim stopama.

Italija bi tokom 2026. godine trebalo da refinansira dug koji odgovara vrijednosti od približno 17 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci agencije S&P Global Ratings.

Kod Francuske taj udio iznosi oko 12 odsto BDP-a, dok Njemačka i Velika Britanija treba da refinansiraju dug u vrijednosti od približno sedam odsto BDP-a.

Povećani troškovi državnog zaduživanja mogu se preliti i na ostatak ekonomije – od kamatnih stopa za kompanije i stanovništvo do cijene finansiranja infrastrukturnih i drugih velikih investicija.

Ipak, visoki prinosi imaju i drugu stranu. Državne obveznice ponovo postaju privlačnije investitorima jer u pojedinim slučajevima nude prinose osjetno iznad inflacije, odnosno mogućnost ostvarivanja pozitivnog realnog povrata.

Kretanje tržišta obveznica u narednom periodu zavisiće prije svega od razvoja situacije na Bliskom istoku, cijena nafte, novih podataka o inflaciji i signala koje budu slale vodeće centralne banke.