Nova investiciona mapa Crne Gore: 12 lokacija za hotele, rizorte i marine

Dodaj investitor.me među omiljene izvore na Google-u

Novi vodič za ulaganja u turizam Crne Gore predstavlja 12 lokacija i razvojnih cjelina u pet opština, sa mogućnostima za razvoj hotela, rizorta, kampova i nautičkih sadržaja. Investiciona mapa obuhvata Žabljak, Nikšić, Mojkovac, Podgoricu i Herceg Novi, uz naglasak na širenju turističke ponude izvan već afirmisanih primorskih centara.

Publikaciju „Tourism Doing Business – Investing in Montenegro“ pripremio je UN Tourism u saradnji sa Ministarstvom turizma. Dokument povezuje pregled ekonomskog, regulatornog i poreskog okvira sa mogućnostima ulaganja u smještajne kapacitete, planinski turizam i prateću infrastrukturu.

U vodiču se, međutim, upozorava da uvrštavanje projekta ne potvrđuje riješeno vlasništvo, plansku spremnost, dozvole, komercijalnu isplativost niti dostupnost zemljišta za dodjelu. Predstavljene mogućnosti zahtijevaju provjere prije donošenja investicione odluke.

Velje Brdo predstavljeno je kao širi gradski razvojni program sa turističkim komponentama. Kod Donje Arze vodič razlikuje zonu turističke izgradnje od zaštićenog prirodnog predjela, što određuje prostor na kojem se mogu planirati objekti.

Sjever u fokusu: Prostor za hotele uz javnu infrastrukturu

Jedna od glavnih poruka publikacije jeste potreba da se turistička ulaganja snažnije usmjere prema sjeveru. UN Tourism u predstavljanju vodiča navodi da tom regionu pripada manje od šest odsto smještajnih kreveta u obuhvaćenoj evidenciji. Taj udio odnosi se na objekte iz nadležnosti Ministarstva turizma uključene u statistiku publikacije.

Prema UN Tourism, pet skijališnih projekata na sjeveru ima zajednički budžetski okvir od približno 209,5 miliona eura. Ta javna ulaganja trebalo bi da obezbijede infrastrukturu na koju se mogu osloniti privatni hoteli, planinski kompleksi i prateći turistički sadržaji.

Za investitore je zato važan i redosljed realizacije: hotelski kapaciteti i javna infrastruktura moraju biti usklađeni da bi destinacija mogla pouzdano da prima goste tokom različitih djelova godine.

Cilj su kvalitetniji sadržaji i duža sezona

Ministarstvo turizma kao perspektivne pravce razvoja izdvaja planinski, ruralni, avanturistički, zdravstveni i velnes turizam, uz nautičku i kongresnu ponudu. Zajednički cilj tih ulaganja jeste raznovrsnija turistička ekonomija, sa većom aktivnošću izvan vrhunca ljetnje sezone.

Na predstavljanju publikacije 13. oktobra u Podgorici, ministarka turizma Simonida Kordić povezala je nove investicije sa otvaranjem radnih mjesta, podrškom lokalnim preduzećima i razvojem zajednica izvan tradicionalnih turističkih centara. Ocijenila je da sjever, uz već međunarodno prepoznatljiv jug, nudi značajan prostor za nove projekte i proizvode.

Kordić je kao potvrdu dosadašnje transformacije ponude navela prisustvo međunarodnih hotelskih brendova, među kojima su One&Only, Aman, Regent, Hilton i Hyatt, kao i velike projekte Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay.

U prikazu investicionog ambijenta UN Tourism navodi i razvojni portfelj od 13 novih objekata međunarodnih hotelskih brendova sa 2.007 soba, što odgovara povećanju postojeće ponude tog segmenta za približno petinu.

Od investicione promocije do održivog poslovanja

Sezonalnost ostaje važan poslovni izazov: prema sažetku UN Tourism, na jul i avgust otpada oko 41 odsto godišnjih turističkih dolazaka. Istovremeno, dolasci u septembru i oktobru 2025. porasli su 13,3, odnosno 10,5 odsto, što ukazuje na prostor za jačanje prometa van glavne sezone.

Uz privlačenje kapitala, Ministarstvo naglašava potrebu za zelenim investicijama, energetskom efikasnošću i očuvanjem prirodnih i kulturnih resursa. Među izazovima daljeg razvoja navodi infrastrukturne potrebe, nedostatak radne snage i unapređenje poslovnog ambijenta.

Za investicionu odluku, kako je Kordić naglasila pri predstavljanju vodiča, potrebni su jasni podaci, predvidivi uslovi poslovanja i odgovarajuća infrastruktura. Time se otvara i ključno pitanje za narednu fazu: koliko će predstavljene mogućnosti biti pretočeno u ugovorene i realizovane projekte.

Za crnogorsku ekonomiju njihov značaj zavisiće i od toga koliko će novi kapaciteti produžiti sezonu, uključiti lokalne dobavljače i stvoriti stabilna radna mjesta. Broj predstavljenih lokacija početni je pokazatelj potencijala; stvarni učinak moći će da se mjeri kroz poslovanje budućih projekata.