EK očekuje rast Crne Gore od 3% u 2027. Uz Euro model mogao bi preći 6%
Crnogorska privreda će, prema jesenjoj prognozi Evropske komisije, rasti oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto BDP-a. Ako Skupština usvoji Euro model i reforma bude sprovedena kako je najavljeno, rast bi već 2027. mogao premašiti šest odsto. Komisija, međutim, upozorava da bi taj skok bio kratkotrajan, uz veću inflaciju i ozbiljan rizik za javne finansije.
U prognozi objavljenoj 17. novembra na svom sajtu, Evropska komisija za Crnu Goru predviđa realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,1 odsto u 2026, tri odsto u 2027. i 3,2 odsto u 2028. Te brojke polaze od pretpostavke da ekonomska politika ostaje ista. Komisija je efekte najavljene reforme zarada i doprinosa razmotrila zasebno.
Kako bi Euro model ubrzao rast i šta bi to koštalo budžet
Ukidanje preostalih doprinosa za penzijsko osiguranje i povećanje minimalnih zarada po obrazovnim kategorijama ostavili bi domaćinstvima više novca za potrošnju. Dio dodatne potražnje prelio bi se na robu iz inostranstva, pa EK u tom scenariju očekuje i nagli rast uvoza. Poslije mogućeg skoka iznad šest odsto u 2027, rast BDP-a već bi se 2028. vratio na oko tri odsto.
Za budžet je presudno čime bi država nadomjestila ukinute doprinose. Prihodi od penzijskih doprinosa u 2025. vrijedjeli su više od četiri odsto BDP-a, a Komisija ocjenjuje da je efekat predviđenih zamjenskih mjera još nejasan. Uz rizik za javne finansije, EK upozorava i na mogućnost pregrijavanja ekonomije ako potrošnja naglo poraste.
Investicije preuzimaju veći dio rasta dok potrošnja usporava
U osnovnom scenariju, gradnja puteva i ulaganja u željeznicu trebalo bi da pomognu privredi da zadrži sadašnji tempo. Komisija očekuje da će investicije u osnovna sredstva rasti oko sedam odsto godišnje do 2028. Istovremeno bi rast privatne potrošnje usporio sa tri odsto ove godine na dva odsto na kraju perioda.
EK računa i na oporavak izvoza robe i usluga. Ipak, deficit tekućeg računa, koji obuhvata razmjenu sa inostranstvom i prekogranične tokove dohotka i transfera, ostao bi visok. Sa procijenjenih 20 odsto BDP-a u 2026. spustio bi se na 19,1 odsto u 2028.
Javni dug i 2028. iznad 60 odsto BDP-a
Komisija očekuje da će budžetski deficit postepeno padati, sa 3,7 odsto BDP-a ove godine na 3,2 odsto u 2028. Sporije će se smanjivati i udio javnog duga. Za dvije godine pao bi za jedan procentni poen, sa 63,8 na 62,8 odsto BDP-a.


