„Ikar leti prema Suncu“: Ekonomista upozorava da bi naredna recesija mogla biti bolnija
Snažan rast američke ekonomije prikriva ranjivosti koje bi narednu recesiju mogle učiniti dubljom i dužom, upozorava Michael Pearce iz Oxford Economicsa. U središtu njegovog upozorenja su zaduživanje povezano s vještačkom inteligencijom, slabije zapošljavanje i ograničen prostor države da ublaži novi pad.
Američka ekonomija i dalje pokazuje otpornost, ali upravo tokom sadašnje ekspanzije nastaju problemi koji bi sljedeću krizu mogli učiniti težom. To je ocjena Michaela Pearcea, glavnog ekonomiste za SAD u Oxford Economicsu, koji upozorava da dobri zbirni pokazatelji ne otkrivaju sve rizike ispod površine.
U analizi simbolično naslovljenoj „Ikar leti prema Suncu“ a čije navode prenosi Fortune, Pearce izdvaja tri ključne slabosti: rast duga za finansiranje razvoja vještačke inteligencije, usporavanje zapošljavanja u malim preduzećima i promjene na tržištu rada koje će primjena novih tehnologija tek donijeti.
Njegovo upozorenje ne znači da očekuje recesiju u 2027. godini. Naprotiv, i dalje predviđa nastavak rasta, ali smatra da bi naredni pad, kada nastupi, mogao biti dublji i dugotrajniji.
Pozadina za sada djeluje povoljno. Prema prvoj procjeni američkog Biroa za ekonomske analize (BEA), realni BDP je u trećem kvartalu 2026. porastao po anualizovanoj stopi od 3,4 odsto, nakon 2,2 odsto u drugom kvartalu. Anualizovana stopa pokazuje koliki bi bio godišnji rast kada bi se tempo iz jednog kvartala održao tokom cijele godine.
AI investicije prati sve veće zaduživanje
Prva ranjivost odnosi se na način finansiranja investicionog talasa u vještačku inteligenciju.
Goldman Sachs je u analizi objavljenoj u avgustu procijenio da je od početka 2026. do tada emitovano gotovo 500 milijardi dolara duga povezanog s AI sektorom. Taj iznos obuhvata širi poslovni ekosistem, a ne samo najveće tehnološke kompanije.
U zasebnoj oktobarskoj analizi banka je za 2027. projektovala oko 420 milijardi dolara emisija duga globalnih hyperscalera — velikih kompanija koje upravljaju infrastrukturom za računarstvo u oblaku i AI. Dva podatka imaju različit obuhvat i ne predstavljaju direktno uporedivu seriju.
Za Pearcea je ključan rizik da se očekivani prihodi od novih tehnologija pojave kasnije nego što kompanije i investitori računaju, ili da budu manji od očekivanih. Obaveze prema povjeriocima ostaju i kada se povrat na ulaganja odloži.
Slabije zapošljavanje povećava osjetljivost tržišta rada
Druga slabost je zapošljavanje u malim preduzećima. Pearce ukazuje na podatke Oxford Economicsa prema kojima se tokom 2026. smanjivao udio postojećih malih firmi u ukupnom broju novootvorenih radnih mjesta.
Ipak, slika nije jednoznačna. Prema izvještaju ADP-a, mali poslodavci sa manje od 50 zaposlenih u oktobru su otvorili 28.000 radnih mjesta, dok su veliki, sa najmanje 500 zaposlenih, dodali 24.000.
Pearceovo upozorenje odnosi se na širi trend: kada firme zapošljavaju opreznije, radnici koji dobiju otkaz teže pronalaze novi posao. Zbog toga bi eventualni rast otpuštanja mogao brže da se prelije na povećanje nezaposlenosti.
Prilagođavanje radnih mjesta vještačkoj inteligenciji tek slijedi
Treći rizik je promjena organizacije rada zbog AI tehnologija, za koju Pearce smatra da je tek na početku.
Kompanije, prema njegovoj ocjeni, često intenziviraju restrukturiranje tokom ekonomskog pada. Pritisak na prihode i troškove tada može ubrzati odluke o automatizaciji i smanjenju broja zaposlenih.
Kao upozorenje navodi iskustvo pucanja dot-com balona. Tadašnja recesija bila je relativno blaga prema padu BDP-a, ali su posljedice po zaposlenost bile znatno dugotrajnije. Američka ekonomija nastavila je da gubi radna mjesta i nakon završetka recesije.
Pearce smatra da bi se i u narednom padu mogla otvoriti razlika između oporavka proizvodnje i oporavka tržišta rada, ukoliko kompanije istovremeno ubrzaju zamjenu pojedinih poslova novim tehnologijama.
Država ima manje prostora da ublaži novu krizu
Dodatni problem predstavljaju javne finansije. Budžetski deficiti i rastući troškovi kamata na američki javni dug, prema Pearceovoj ocjeni, ograničavaju mogućnost države da snažnom potrošnjom odgovori na buduću krizu.
Za razliku od perioda nakon dot-com sloma, kada su stambeni bum i veći fiskalni prostor podržavali ekonomiju, početni uslovi za naredni pad mogli bi biti nepovoljniji.
Kombinacija većeg privatnog zaduživanja, osjetljivijeg tržišta rada i užeg prostora za državnu pomoć predstavlja osnovu njegovog upozorenja.
Za 2027. i dalje se očekuje rast
Uprkos tim rizicima, osnovni scenario ostaje nastavak ekspanzije.
Goldman Sachs je u javnoj analizi od 17. novembra projektovao rast američkog BDP-a od 2,4 odsto u 2027, mjeren od četvrtog kvartala 2026. do četvrtog kvartala 2027. To je iznad konsenzusa ekonomista od 2,2 odsto po istom mjerilu.
Glavni ekonomista banke za SAD David Mericle očekuje da potrošnja i poslovne investicije podržavaju rast, dok će stanogradnja i trgovina djelovati kao ograničenja.
Ni pojedini poznati pokazatelji recesije trenutno ne šalju alarm. Model njujorškog Feda, zasnovan na razlici prinosa desetogodišnjih i tromjesečnih državnih hartija, na osnovu oktobarskih podataka procjenjuje vjerovatnoću recesije u oktobru 2027. na oko 12,4 odsto. To je procjena za taj mjesec, a ne kumulativna vjerovatnoća izbijanja recesije do tog datuma.
Pokazatelj poznat kao Sahmino pravilo iznosio je u septembru i oktobru 2026. 0,00 procentnih poena, ispod praga od 0,50 koji signalizira početak recesije kroz rast nezaposlenosti.
Pearceova poruka zato je upozorenje na otpornost ekonomije kada dođe sljedeći pad: nastavak rasta tokom 2027. može ići uporedo sa gomilanjem slabosti koje bi kasniji preokret učinile bolnijim.


