CG potrošači prepušteni sami sebi: Naučite svoja prava da vas trgovci ne prevare

Podijeli

Prava potrošača su u Crnoj Gori više ugrožena nego prije nekoliko godina, tvrde u Udruženju za zaštitu potrošača. Predstavnici države tvrde da je urađeno dosta na formiranju institucionalnog okvira, ali i da potrošači moraju sami da se izbore za svoja prava.

Direktorica NVO Centar za zaštitu potrošača, Olga Nikčević, kaže da se Zakon o zaštiti potrošača slabo primjenjuje i da na terenu izgleda potpuno drugačije.

“Tu su dobrim dijelom zakazale institucije, imamo preklapanja nadležnosti. To je potrošaču put bez povratka, kad krene da ostvari neko svoje pravo”, ocijenila je Nikčević, gostujući u emisiji “Okvir” RTCG.

Iako je unazad 2-3 godine krenulo da se sređuje tržište, u posljednje dvije godine došlo je do prave erozije, tvrdi Nikčević.

“Jer je sada roba koja se prodaje nikakvog kvaliteta. Skoro da ne izađe garancija, a proizvod se već pokvari. I potrošač nikako ne može da dokaže da on nije kriv”, kaže ona.

Navodi da su, u brojnim slučajevima, potrošači ucijenjeni i moraju da plate, naročito monopolistima na tržištu. U toj nevladinoj organizaciji kažu da, u prosjeku, dnevno zabilježe najmanje 15 teških kršenja prava potrošača.

“Postoje slučajevi gdje su ljudi platili i po hiljadu eura za telefon, pa on ne funkcioniše i ide kod servisera”, navodi Nikčević i dodaje da su kazne za neke prekršaje minorne.

Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, Rada Marković, smatra da je država uradila dosta na formiranju institucionalnog okvira u toj oblasti. Navodi kako inspekcije i razne agencije pružaju prava potrošačima, ali i da oni sami moraju da se izbore za svoja prava.

“Nijesmo uspjeli da svijest potrošača i trgovaca podignemo do nivoa da shvate značaj vansudske zaštite potrošača. Da shvate da je to jeftinije nego ići na sud. Sudski sporovi dugo traju. Trgovci i potrošači ne poznaju zakon, potrošači očekuju previše. Oni moraju da se izbore za svoja prava”, saopštila je Marković.

Ističe i kako dobijaju veliki broj žalbi potrošača, kao i da ima puno slučajeva da se cijena na proizvodu razlikuje od one na kasi.

“U 2017. utvrđeno je više od 2500 nepravilnosti”, kaže Marković i dodaje da su novčane kazne visoke i do 40 hiljade eura, ali one u praksi ne prolaze u tom iznosu.

“Po novom zakonu, razmjer kazni iznosiće od 500 do 20 hiljada eura”, kazala je Marković i dodala da inspektor uvijek nastoji na kaznu odmjeri adekvatno veličini trgovinskog objekta.

Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, Jovo Rabrenović, navodi kako nije jednostavno primjeniti direktive Evropske unije u ovoj oblasti.

“Najveći problem trenutno je edukacija i informisanje potrošača”, kaže Rabrenović. On je rekao da će Vlada, izmjenama zakonama i uvođenjem novih tijela, pokušati da dodatno osnaži pokušaj vansudskog rješavanja sporova trgovaca i potrošača.

“Ne možemo za proizvod do 50 eura vrijednosti pokretati sporove. Možemo naravno, ali bi to sve mnogo više koštalo. Trgovci i potrošači nijesu neprijatelji”, ocijenio je Rabrenović.

Predsjednik NVO Potrošač iz Hrvatske, Igor Vujović, navodi da građani kroz porez finansiraju institucije, koje su dužne da im štite potrošačka prava. Međutim i u Hrvatskoj u toj oblasti ima, kaže, dosta poteškoća.

“U Hrvatskoj sada ima 10 aktivnih nevladinih organizacija za zaštitu potrošača, a nekad ih je bilo 24”, navodi on.

Cijeli region ima zajednički problem, kvalitet proizvoda im je daleko od zemalja razvijene Evrope, naglasio je Vujović. On smatra da je i Evropska unija u čitavom problemu dosta podbacila.

“Jednostavno, primjer je da čokolada koju kupite u Podgorici i Beču nije istog kvaliteta”, ocijenio je Vujović.