Kako su banke poreskim trikovima uskratile budžete evropskih država za 55 milijardi eura
Banke i ulagači koristili su se poreskim trikovima kako bi evropske budžete lišili znatno većeg iznosa poreskih prihoda nego što se do sada procjenjivalo, pokazalo je istraživanje 19 uglednih evropskih medija.
Zahvaljujući složenim transakcijama s dionicama, evropski budžeti su od 2001. godine bez čak 55 milijardi eura poreskih prihoda. Prvih puta su takve mahinacije otkrivene u Njemačkoj 2012. godine, prenosi Hina.
Najnovije istraživanje pokazuje da Njemačka nije jedina zemlja u kojoj su se banke i ulagači koristili dvosmislenim metodama kako bi izbjegli poreze, već su za njima posezali i u Francuskoj, Španiji, Italiji, Holandiji, Danskoj, Belgiji, Austriji, Finskoj, Norveškoj i Švajcarskoj.
‘Cum-cum’
Najveći iznos izgubljenih budžetskih prihoda – čak 46 milijardi eura – ‘skriven’ je od poreznika tehnički zakonitim ‘cum-cum’ transakcijama koje se baziraju na različitom tretmanu domaćih i inostranih vlasnika dionica. U tim transakcijama, inostrani ulagači privremeno prodaju svoje dionice banci sa sjedištem u matičnoj zemlji kompanije dan uoči isplate dividende.
To im omogućuje da izbjegnu više poreze na dividendu koje plaćaju inostrani ulagači. Ubrzo nakon toga ponovo ih otkupljuju od banke.
Njemačka je zbog takvih transakcija ostala bez 24,6 milijardi eura poreskih prihoda, Francuska 17 milijardi a Italija 4,5 milijarde, pokazuje istraživanje koje je vodila internet platforma za istraživačko novinarstvo Correctiv, u saradnji s velikim medijskim kućama poput francuskog Le Mondea, njemačkih ARD-a i Die Zeita, Reutersa, danskih DR-a i Politikena, švajcarske Republike i belgijskog De Tijda.
Druga vrsta transakcija, takozvani ‘cum-ex’, nedvosmisleno predstavlja prevaru i nalikuje ‘igri skrivača’ pred poreznikom. Navodno ju je osmislio poznati njemački pravnik Hano Berger a uključuje više ulagača koji među sobom kupuju i prodaju dionice kompanija nekoliko dana prije i poslije isplate dividende.
Dionica mijenja vlasnike takvom brzinom da poreske vlasti ne uspijevaju da otkriju pravog vlasnika. Ulagači u dogovoru ostvaruju pravo na višestruke poreske olakšice na dividendu i potom među sobom dijele zaradu – na račun budžeta države.
Takva je praksa Njemačku stajala 7,2 milijarde eura izgubljenih poreskih prihoda, Dansku 1,7 milijardi a Belgiju 201 milion, utvrdili su istraživački novinari.
Istrage
U Njemačkoj je od 2012. godine pokrenuto šest kaznenih istraga, uključujući i onu protiv Bergera i nekoliko trgovaca dionicama, podsjeća AFP.
Norveške poreske vlasti izjavile su za AFP da su 2013. godine otkrile poresku prevaru ‘tešku’ 580.000 norveških kruna (61.304 eura) te da su nakon upozorenja Danske osujetile još nekoliko sličnih pokušaja. U međuvremenu su po vlastitim navodima pooštrili nadzor.
Danski tužioci proučavaju praksu oporezivanja dividendi od 2015. godine, pokušavajući da utvrde “postoji li osnova za pokretanje kaznenih postupaka protiv upletenih fizičkih odnosno pravnih osoba”, navodi portparol Simon Gosvig.
Nakon objave istraživanja, evropski komesar za ekonomske i finansijske poslove Pjer Moskovisi objavio je na Twitteru da poreske vlasti evropskih zemalja moraju da razmjenjuju više informacija i poboljšaju transparentnost.
“Ako mašta prevaranata ne poznaje granice, isto vrijedi i za moju odlučnost!”, napisao je Moskovisi na Twitteru.
