Gradovi koje je turizam ubio: Dubrovnik na vrhu liste, da li je Kotor sljedeći?

Prošle godine po prvi put je u Rječnik engleskog jezika Oxforda ušla riječ “overtourism”, što bi se moglo prevesti kao “turboturizam”.

Riječ označava takav turizam zbog kojeg je broj gostiju toliko eksplodirao da uništava životnu sredinu, kulturno bogatstvo dotičnog mjesta, ali i ekonomiju, infrastrukturu, društveno tkivo grada ili mjesta.

CNN travel, koji je ranijih godina donosio brutalne TOP ljestvice ovakvih ili onakvih “naj” turističkih odredišta u svijetu, sada je objavio popis mjesta koja zbog izrazito povećanog broja turista propadaju na ovaj ili onaj način.

I susjedni Dubrovnik je završio na listi neslavnih a da li njegovim stopama ide i naš Kotor?

Prošle godine širom svijeta bilo je 1,4 milijarde turističkih putovanja. Pola milijarde od tog broja ljudi posjetilo je samo 300 svjetskih najpopularnijih gradova. Malo matematike i dolazimo do broja od 1,7 milijuna ljudi prosječno po svakom od tih gradova godišnje, što je užasan udarac na urbani život, piše hrvatski Express.

Procjenjuje se da će to još i rasti. Svjetske turističke organizacije navode da su za porast broja turista u narednom desetljeću nepripremljeni Delhi, Kairo, Manila, Bangkok i Moskva.

Pritom svjetske turističke organizacije čini se da uopšte ne uzimaju u obzir klimatske promjene i sve kritičnije stanje s nizom resursa širom svijeta, sada čak i širom Zapada, odnosno to da najveći broj gradova na Zapadu nije spreman na ono što donosi desetljeće pred nama sve da i nema stanja s turistima.

Nacionalne vlade, lokalne vlasti i turističke kompanije nešto ipak čine. Ovo je priča o tome.

Hrvatski Dubrovnik je već četvrti po redu koji se spominje u tom kontekstu. S jedne strane očito zato što je ionako svjetski čuven grad još u 70-ima i 80-ima, u 21. vijeku postao turistički megahit, a s druge strane očito zato što je u posljednje dvije, tri godine postao svjetski neslavan kao grad čije su vlasti, i na nacionalnom i na lokalnom novou, dopustile da ga turizam skoro pa pregazi, na sve moguće načine koje ovdje spominjemo.

Slijedi CNN-ova lista gradova koje je “overtourism” pokvario:

Machu Picchu – Peru

Drevni, predivno očuvani grad Inka iz 15. vijeka na prelazu u 90-e još je slovio kao vrlo egzotično odredište. Ali danas… Danas ovo mjesto dnevno u prosjeku obiđe 4.300 ljudi koji se tiskaju po uličicama. 2017. godine posjetilo ga je 1,4, a prošle čak 1,6 miliona turista. Još 2010. godine dnevno je Machu Picchu obilazilo u prosjeku 2000 ljudi. Današnji 4.300 dnevno povećanje je od 115 odsto. Sve to u arheološkom lokalitetu gradića u kojem je nekada živjelo 750 Inka. Nadležna administracija u januaru ove godine ulaznicama je ograničila trajanje na 4 sata i ukinula da ulaznice vrijede i za ponovni ulazak istog dana. To nije dovelo do ograničavanja broja turista. Možda to nisu niti namjeravali. Ali je dovelo do ravnomjernijeg raspoređivanja posjeta tokom dana i do toga da ne dolazi do zakrčenosti Machua Picchua.

U međuvremenu niko ne odustaje od gradnje novog aerodroma za putnički promet u blizini.

Amsterdam –  Holandija

Prošle godine ovaj grad je posjetilo čak 18 miliona turista, a uz postojeće stope rasta, predviđali su da će ga 2030. godine posjetiti čak 42 miliona. Možemo samo misliti kako bi u Hrvatskoj neko imao petlje takvo što napraviti, ali u Holandiji, odnosno u Amsterdamu, gradske službe čiji je resor turizam, naprosto su prestale da reklamiraju grad kao destinaciju. Otvoreno se govori o “demarketiziranju” Amsterdama u turističkom smislu, odnosno u uklanjanju s tržišta kako ga turizam ne bi uništio i nikome ne pada na kraj pameti prozvati vlasti zbog “socijalističkog” ili kakvog li ne “protivtržišnog” ponašanja. Čak i na Airbnb gradske su vlasti zabranile da se smještaj iznajmljuje na duže od 30 dana.

Turistička zajednica Amsterdama više ne smatra da je njen posao turistička promocija, nego usmjeravanje turizma tako da se izbjegnu štete od turizma.

Venecija – Italija

O Veneciji i strahovitim posljedicama po grad od turizma Express je pisao mnoštvo puta. U junu ove godine, uprkos svim mjerama, jedan je kruzer naletio na turistički brod u kanalu Giudecca. Express je pisao i o izduvnim gasovima kruzera, što uništava kamen drevnog grada, i o vibracijama kruzera, što ga uzdrmava, i o turistima koji zakrčuju grad, što dovodi do egzodusa Venecijanaca iz tog pakla… A sve to s vrlo malo koristi od tih kruzera. Riječ je o jednodnevnom, izletničkom turizmu, od kojega nema toliko koristi koliko ima štete, bez obzira što su vlasti, s početnih tri eura, taksu po gostu povisili na 10 eura.

CNN tourism o tome ne piše, moguće je naslutiti i zašto, ali u jesen 2017. gradske vlasti Venecije uspjele su se izboriti za to da im više sudske instance ne obore odluku da zabrane ulazak brodovima težim od 100.000 tona u uže gradsko jezgro.

Osim toga, u Veneciji su ograničili broj posjetitelja na mnoštvo mjesta i sve skupa zapravo vodi tome da se grad grčevito bori da smanji broj turista.

Dubrovnik – Hrvatska

Prošle godine Dubrovnik je posjetilo 1,27 miliona ljudi, za što je najzaslužniji ili najgori krivac “Game of Thrones” po čemu se grad još i više pročuo. Jedna mjera kojom se pokušava Dubrovnik obraniti je ograničenje putnika u kruzerima na 4.000 u istom trenutku.

Početkom godine pisali su i o mjerama Dubrovnika, ali i o užasnom zagađenju iz kruzera. A nije Dubrovnik u Hrvatskoj jedini, tu je i Trogir koji su djelimično uspjeli da rasterete gradnjom mosta kopno-Čiovo. No, u špici sezone i Trogir više nije najugodniji.

Island

140.000 ljudi u januaru ove godine, odnosno 2,3 miliona tokom cijele prošle godine, ne čini se dramatičnim ako se ne zna da je riječ o naciji od 340.000 ljudi. Još gore, svi ti ljudi uglavnom se vrte po Rejkjaviku i okolini, a taj grad ima samo 123.000 stanovnika, manje od Podgorice. Island zato sada ide za tim da se organizuju posjete širom 103.000 kilometara kvadratnih površine ove divlje zemlje kako bi se rasteretilo Rejkjavik. Sve više novca uplaćuje se u Fond za zaštitu turističkih mjesta, razmatra se naplaćivanje ulaska u nacionalna parkove, a vlasti pripremaju i to da za turizam zatvore kanjon Fjaðrárgljúfur (Kanjon rijeke Fjaðrá) preko cijele godine osim pet sedmica. Tačka loma bio je spot Justina Biebera snimljen upravo tu. A onda je krenula najezda…

Briž – Belgija

Grad ima 120.000 stanovnika, a u centru je postalo sasvim normalno da bude smješteno triput onoliko turista koliko je domaćih stanovnika. Gradonačelnik glavnom grada pokrajine Zapadna Flandrija bez uvijanja je rekao da neće dopustiti da grad pod zaštitom UNESCO-a “postane doslovno poput Diznilenda”. Najavio je ograničavanje broja turističkih brodova na trećinu kapaciteta luke koliko bi bila kadra primiti ih, turistička zajednica prestala je oglašavati jednodnevne izlete…

Bali – Indonezija

Ovo ostrvo ima stanovnika koliko i Hrvatska, ali je deset puta manje površine. Povrh toga u proteklih godinu dana ostrvo je zatrpalo 6,5 miliona turista, što je rast od 10 odsto. Još 2010. Bali je premašio zacrtani cilj od 2,3 miliona turista i sve otada samo se gomila šteta. Vlasti ovog ostrva-provincije još se ne snalaze s činjenicom da je turizam tu postao užasno štetan. Zato se spominje taksa od 10 dolara po turistu, ali ne i uklanjanje smeća.

Tadž Mahal – Indija

Ovdje su, međutim, jako dobro shvatili da je stanje “biti ili ne biti”. Sedam miliona posjetilaca godišnje dovelo je dotle da su vlasti Indijcima počele, umjesto dosadašnjih 50 rupija, naplaćivati ulaznicu 250 rupija, što je užasno skupo za njihove prilike. Strancima se pak sada naplaćuje 1100 rupija, plus 20 rupija ekstra za posjetu mauzoleju.

Santorini – Grčka

2012. godine ovo ostrvce posjetilo je 3,3 miliona, a 2017. čak 5,5 miliona turista. Ostrvce od samo 90 kilometara kvadratnih i 15.500 stanovnika turisti nijesu masovno pohodili niti ranije u tolikoj mjeri zato što je to mjesto kataklizmičke erupcije vulkana koja je oko 1600. teško uzdrmala minojsku civilizaciju na Kreti, koliko zbog filma “Mamma Mia” iz 2008. Ovdje danas kruzeri uplovljavaju u zaliv koji je nekada bio grotlo tog megavulkana i zagađuju. Stihijska eksplozija turizma dovela je dotle da je Evropski parlament raspravljao o Santoriniju, ograničenju putnika s kruzera na 8000 dnevno…

Edinburg – Škotska

Najgore je u avgustu kad turisti hrle u grad zbog tamošnjih festivala. Gradsko vijeće uvelo je posebne poreze na iznajmljivanje čime će se finansirati popravljanje posljedica iza 4 miliona posjetilaca tokom godine. Mnogim građanima je već dosta svega. Organizovali su se u nenasilne aktivističke akcije kako bi obranili cijene stanova za lokalne stanovnike. Cijene, kažu, rastu za lokalce upravo zbog iznajmljivanja smještaja turistima.

Rim – Italija

Ovo bi bila vijest u Splitu, da se svako koga uhvate da pozira turistu odjeven kao rimski vojnik i za to primi novac, pa makar i jednu kunu, odredni kazna od 450 eura. Mladići u Splitu to čine masovno. U Rimu su, pak, uveli ovakvu kaznu. Zabranili su točenje alkohola od 2 iza ponoći do 7 ujutro. Na ulici ako pijete alkohol iza 22 sata, slijedi vam brutalna kazna. Organizovanje zabava u kafićima i klubovima u Zagrebu je, kao, živa ludnica, “must to see”, ali i po Dalmaciji. U Rimu je to prekršaj koji vam može uništiti biznis s kafićem.

Barselona – Španija

Ovaj grad ilustruje koliku turizam čini štetu nauštrb kvaliteta života stanovnika grada, koliko tu štetu onda plaćaju upravo građani iz budžeta grada, dok zarada ide privatnim kompanijama.

Barcelona je 1990. imala 115.000 turista. 2017. godine imali su 8,9 miliona gostiju, od čega čak 2,7 miliona s kruzera. Te godine tamošnja turistička zajednica iz poreza je dobila 4,5 miliona eura, da bi čak 9,6 miliona eura koštao ceh te godine na poboljšanje gradske infrastrukture i promovisanje kulture, jedno i drugo na udaru turizma.