EBRD: Crnogorska ekonomija će usporiti nakon završetka velikih projekata

Podijeli

Očekivano usporavanje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini najviše je posljedica završetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, kao i potencijalno slabije spoljne tražnje, ocijenjeno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Direktorica za Centralnu i Jugoistočnu Evropu u EBRD-u, Charlotte Ruhe, kazala je da EBRD u posljednjim prognozama predviđa rast crnogorske ekonomije 2,8 odsto u ovoj godini, odnosno 2,6 odsto u narednoj, što je znatno ispod prošlogodišnje od 5,1 odsto.

“Ipak, to je u skladu s drugim prognozama, uključujući one u Vladinom Programu ekonomskih reformi u periodu od ove do 2021. godine. Očekivano usporavanje najviše je posljedica završetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, i potencijalno slabije spoljne tražnje, jer ekonomija Evropske unije (EU) usporava”, kazala je Ruhe agenciji Mina-business, prenosi RTCG.

Ona je, odgovarajući na pitanje koji su najvažniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazala da su energetika, saobraćaj i infrastruktura, kao i privatni sektor glavna područja u koja je EBRD investirala.

“Potpisali smo više od 60 projekata s kumulativnim obimom ulaganja od preko 600 miliona eura, a ukupna investicija je bila veća od milijardu eura”, precizirala je Ruhe.

U EBRD-u, kako je rekla, u narednom periodu vide dobar potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u vjetro i solarnu energiju, kao i u energetsku efikasnost.

“Imovina i turizam takođe nude odlične izglede s obzirom na to da ovaj sektor ostvaruje oko 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Cilj nam je sektor sa našim održivim turističkim okvirom”, ocijenila je Ruhe.

Ona je kazala da kroz različite projekte jačaju takozvane zaostale veze između turizma i poljoprivrede kako bi osigurali da manje razvijena ruralna područja takođe imaju koristi od turističkog procvata.

“I dalje ćemo se fokusirati na infrastrukturu, bolje povezivanje zemlje i regiona, te na razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća koja su okosnica ekonomije”, navela je Ruhe.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li smatra da je poslovno okruženje u Crnoj Gori privlačno za strane investitore, kazala da Crna Gora ima relativno otvorenu ekonomiju, dobro obrazovanu radnu snagu, relativno nizak nivo troškova i nalazi se u neposrednoj blizini EU tržišta.

“Dakle, da, poslovno okruženje je atraktivno čak i ako postoji potreba za daljim promovisanjem vladavine zakona i nastavkom borbe protiv sive ekonomije i korupcije”, rekla je Ruhe.

Ona je objasnila da EBRD pomaže vlastima u ovim i drugim oblastima, na primjer, podrškom Savjetu za konkurentnost.

“Investitori su takođe primijetili da je Crna Gora 2017. postala članica NATO-a i da je zemlja regionalni lider u pregovorima o pristupanju EU s obzirom na broj poglavlja pravne tekovine koji je uspjela da otvori”, kazala je Ruhe.

Prema njenim riječima, sektori poput turizma i obnovljivih izvora energije nude dobar potencijal investitorima, dok će proces približavanja EU od Crne Gore zahtijevati velika ulaganja u infrastrukturu, koja uključuje ne samo puteve, aerodrome i željeznice, već i komunalnu infrastrukturu kao što je upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje, zdravlje i obrazovanje.

“To nudi i zanimljive mogućnosti za investitore, posebno nakon što crnogorski parlament usvoji novi zakon o privatno-javnom partnerstvu. Opet, ovo je područje u kojem EBRD pruža podršku”, dodala je Ruhe.

EBRD je nedavno u Crnoj Gori pokrenuo program Žene u biznisu. Ruhe je navela da je taj program vodeća inicijativa EBRD-a koja je u proteklih pet godina omogućila da obezbijede preko 500 miliona EUR kredita za više od 60 hiljada preduzeća kojima upravljaju žene u 18 zemalja.

“Pored finansijske, pružamo i nefinansijsku podršku u obliku savjetodavnih usluga, mentorstva i radionica kako bismo pomogli ženama da razviju biznise. Takođe, pomažemo bankama da one mogu da targetiraju žene u poslovnom segmentu na najbolji mogući način”, navela je Ruhe.

Ona je zahvalila donatorima, posebno Luksemburgu i Švedskoj, koji su obezbijedili finansijsku pomoć za tehničku pomoć i prvo pokriće rizika od gubitaka.

“Ovaj program smo započeli, jer u praktično svim našim zemljama, uključujući Crnu Goru, vidimo da relativno malo žena posjeduje ili vodi posao.

Izgleda da postoji nešto što žene udaljava od preduzetništva, što izaziva ne samo problem u pogledu rodne ravnopravnosti ili inkluzije, već i ograničava ekonomski potencijal zemlje”, kazala je Ruhe.

Ona je, odgovarajući na pitanje koji su glavni problemi u ekonomskom okruženju za regije EBRD-a, posebno za zemlje zapadnog Balkana, rekla da regija EBRD-a obuhvata 38 ekonomija koje imaju veoma različit nivo razvoja, u rasponu od zemalja u relativno ranoj fazi tranzicije do naprednijih i onih koje su bliske najrazvijenijim ekonomijama.

Zapadni Balkan, kako je ocijenila, zaostaje za prosječnom zemljom EBRD-a u svih šest oblasti, od kojih su vjerovatno najvažnija zaostajanja u konkurentnim i dobro upravljanim kvalitetima.
Prema njenim riječima, nedostatak kvalifikovane radne snage, takođe zbog iseljavanja, i teški carinski i trgovinski postupci, takođe se često spominju, posebno među konkurentnijim izvoznim kompanijama.