Lukšić: Crna Gora se mora okrenuti zelenoj tranziciji i digitalizaciji, kako bi se dalje razvijala

Crna Gora, kao malo tržište u razvoju, mora se fokusirati na zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju kako bi osigurala da ključne industrije, poput turizma, poljoprivrede, nekretnina i energije, proizvode premium proizvode, smatra Igor Lukšić, raniji premijer i raniji ministar finansija.

“Na taj način imate veću maržu”, rekao je Lukšić prošle sedmice u intervjuu za SeeNews, na marginama događaja Strateški ekonomski razgovori u organizaciji SEEBDN-a u Istri, u Hrvatskoj.

“Zato mislim da bi formulu rasta trebalo ponovno konfigurisati”, dodao je. “Ostajući pri klasičnom turizmu, ili klasičnom pristupu poljoprivredi, mislim da u narednom vremenu nećemo vidjeti značajan rast, kako bismo bili sigurni da ćemo sustići ostatak Evrope”

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore ove godine porasti 7,1% u 2021, nakon što se prošle godine smanjio za 15,2%.

Jedan od razloga prošlogodišnjeg ekonomskog smanjenja, najvećeg u Europi, bio je taj što je turizam, koji stvara veliki udio BDP-a, pretrpio težak udarac zbog međunarodnih ograničenja putovanja povezanih s pandemijom.

“Uprkos povećanju aktivnosti u ovoj godini, stvarni rast možda neće biti tako velik kako se vlada nada, posebno s obzirom na ubrzanje inflacije”, oprezan je Lukšić.

Inflacija u Crnoj Gori ubrzala se u julu i avgustu na 3,1%, s 2,4% u junu, prema posljednjim dostupnim službenim podacima.

Prema Lukšiću, kako bi iskoristila svoj potencijal rasta, Crna Gora mora privući mlade i talentovane ljude.

“Kada govorimo o demografiji, više smo ili manje usredotočeni na ljude koji napuštaju zemlju i odliv mozgova; konzervativniji političari fokusirani su na stopu fertiliteta. Ne govorimo o privlačenju talenata, ne govorimo dovoljno o zapošljavanju mladih i talentovanih ljudi iz cijelog svijeta, kako da im pomognemo da se nasele u Crnoj Gori i ‘zapale inovacionu vatru’ koja se onda može proširiti po cijeloj zemlji. Tu postoji ogroman potencijal za rast”, rekao je Lukšić

Kako bi iskoristila ovaj potencijal i preskočila druge zemlje, Crna Gora bi trebalo da pokuša da razmišlja “van kutije”, naglasio je Lukšić.

“Na primjer, ako govorimo o ugostiteljstvu, turizmu, nekretninama i tako dalje, vjerujem da neminovno govorimo i o stavljanju Crne Gore na mapu filmske industrije. Pogledajte HBO, Netflix, Disney – ko god proizvodi filmove, možete privući te ljude i pretvoriti Crnu Goru u ogromni filmski studio. Pogledajte Dubrovnik, gdje je snimljena Igra prijestola. Sve što ste vidjeli u Igri prijestola moglo bi se snimiti u Crnoj Gori, bez putovanja u Irsku, na Maltu ili u Dubrovnik. Neka nova serija može se napraviti u mojoj zemlji”, rekao je.

Politika poreza takođe ima prostora za poboljšanja, smatra Lukšić.

“Kada pogledate strukturu poreske politike u Crnoj Gori, ona nije više konkurentna kao što je nekad bila. Posebno je oporezivanje rada prilično visoko. Kad uporedite Crnu Goru s drugim zemljama, malim zemljama, opterećenje zarada je mnogo veće i sličnije je starim industrijski razvijenim zemljama poput Belgije i Francuske, a to nije tako dobro za malu zemlju ako želite brzo rasti ”, ocijenio je.

Crnogorsko ministarstvo finansija objavilo je da planira uvođenje progresivnog poreza na dobit preduzeća u sklopu opsežne poreske reforme koja ima za cilj podržati ekonomski rast i smanjiti udio sive ekonomije. Trenutno su porez na dobit i dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori postavljeni na 9%. Vlada takođe namjerava da uvede progresivni porez na lični dohodak i poveća neoporezivi dio bruto plaća na 700 eura, otvarajući prostor za povećanje plata.

“Mislim da namjera ponovnog razmatranja poreske politike i smanjenja oporezivanja rada ima smisla”, komentariše Lukšić.

Međutim, javni rashodi i ukupni troškovi poslovanja moraju se vrlo pažljivo odmjeriti prilikom revizije poreskih stopa, napomenuo je bivši ministar finansija, dodajući da su javni rashodi u Crnoj Gori vrlo visoki, na štetu ekonomskog rasta.

“Ne možete očekivati ​​visok rast ekonomije kada je nivo javnih rashoda toliko visok. Može doći do brzog rasta, ali s jako pogoršanim tekućim računom. Morate osigurati zaduživanje ili kontinuirani priliv direktnih stranih ulaganja kao gorivo za rast, a to je vrlo rizicno, posebno zato što zemlje po pravilu vremenom postaju manje otporne. Ili se prosto nadate da će period ekspanzije trajati ”, objasnio je.