Prof. Mihailović oštro o “Evropi sad”: Program se oslanja na izvore prihoda koji nijesu izvjesni
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Saveza ekonomista Božo Mihailović kritički se osvrnuo na program Vlade “Evropa sad”, generalno ocjenjujući da je pitanje koliko je realan jer se ne oslanja na izvjesne prihode.
On je u emisiji “Link” Radija Crne Gore kazao da želi da se program ostvari, ali je postavio pitanje njegove realizacije u narednoj godini.
“To je trebalo projektovati postupno u narednih nekoliko godina bolje, jer sada nijesmo spremni, nijesmo u situaciji da sada sve to sprovedemo na ‘o,ruk'”, naveo je Mihailović.
On je ocijenio da se prihodna strana programa oslanja na izvore koji nijesu izvjesni, ističući primjer akciza na cigarete.
“Planirano je povećanje akciza na cigarete 35-40 centi a imamo iskustvo prethodne vlade koja je slično uradila, pa je vratila, jer je buknulo sivo tržište, koje je nemoguće kontrolisati”, upozorio je on.
On je problematizovao i planirano povećanje ostalih akcizinih proizvoda, od kojih u Vladi planiraju značajne prihode budžeta.
“Veliko je pitanje da li je urađen dobar izbor, da li su pogođene cifre, i najbitnije, da li je neko izračunao tzv. cjenovnu elastičnost tražnje. To znači, koliko će srazmjerna promjena cijene uticati na promjenu tražnje. Da li je to neko izračunao? Koliko je meni poznato, nije”, rekao je profesor dodajući da postoji mnogo otvorenih pitanja a da nije bilo javne rasprave, okruglih stolova na kojima bi i struka dala svoje sugestije.
Najsporniji dio programa je, prema njegovim riječima, preuzimanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret države.
„Ja se mnogo bojim toga, jer dok ne vidim kako će to da se pokrije, ne mogu da budem siguran. Imamo velike dugove kod fonda za zdravstvo, to je teško obezbijediti. Plašim se da će tih 200 miliona eura biti teško obezbijeđena te kako će zdravstveni sistem funkcionisati u tim potpuno novim uslovima“, dodao je Mihailović.
Ponovio je da bi on mjere predviđene planom sprovodio pažljivo i postepeno.
“Ovako se bojim da to ‘na sjekiru’ ima drugi kraj štapa koji može imati teške posljedice”, naveo je Mihailović, dodajući da je za realizaciju programa potrebno usvojiti izmjene 12 različitih poreskih zakona koji su infrastruktura za realizaciju programa ali i za državni budžet za narednu godinu.
“U pitanju je kompleksan zadatak u kompleksnoj situaciji u skupštini, gdje postoje značajne razlike u parlamentarnoj većini i njihovog odnosa prema Vladi”, ocijenio je on.
Moramo imati budžet na vrijeme
Mihailović je istakao da treba učiniti sve da se državni budžet na vrijeme usvoji, kako se ne bi dovelo u pitanje funkcionisanje države, dodajući da naredne godine ne bismo smjeli da imamo stopu rasta BDP-a manju od pet, a da bi optimum bio oko 7 odsto.
„Zbog negativnog iskustva usvajanja budžeta u junu, trebalo bi da se svi okrenemo da se budžet kao važan državni dokument na vrijeme usvoji, jer ako se to ne bi desilo dovelo bi se u pitanje funkcionisanje raznih službi, pa i države kao cjeline“, kazao je on.
Ističe da se budžet mora osloniti na stabilne prihode, te da se ne smije ići u nova zaduživanja. Smatra i da je vrlo važno pokrenuti novi investicioni talas.
„Neophodna su ulaganja u oblasti zdravstva, prosvjete i poljoprivrede. Osobito u oblast poljoprivrede, ne ispod 10 odsto, pa čak i do 15 odsto BDP-a“, kazao je on.
