Bogate zemlje sa nezadovoljnim građanima: Kako nejednakosti utiču na sreću pojedinca

Zemlje koje dopuštaju ekonomske i socijalne nejednakosti i kako postaju sve bogatije, čine svoje građane manje srećnima, pokazuje nova studija.

Do sada su istraživači vjerovali da je nejednakost uglavnom nebitna za nivo zadovoljstva životom, kaže dr Dejvid Bartram sa Univerziteta Leicester, ali njegova studija o 78 zemalja tokom perioda od četiri decenije – najveće longitudinalno istraživanje te vrste – ruši taj mit.

“Kada se nejednakost povećava, ljudi s visokim prihodima nemaju puno koristi od svog bogatstva – mnogi bogati ljudi fokusiraju su na one koji imaju čak i više od njih, pa često osjećaju da nemaju dovoljno. S druge strane, ljudi koji malo zarađuju pate od zaostajanja – osjećaju se isključeno i frustrirano jer ne mogu pratiti čak ni ljude koji primaju prosječna primanja”, rekao je Bartram

Bartramovo istraživanje čije detalje prenosi londonski Guardian, a koje bi trebalo da bude predstavljeno na godišnjoj online konferenciji Britanskog sociološkog udruženja 21. aprila, analiziralo je podatke o nivou zadovoljstva životom, gdje ljudi ocjenjuju svoje zadovoljstvo životom na ljestvici od jedan do 10, te ga povezuju s brojevima Ginijevog koeficijenta – mjera nejednakosti – od 1981. do 2020. godine.

Godine 1981, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo zahvatila recesija, zadovoljstvo životom iznosilo je 7,7. No tokom ekonomskog procvata 1980-ih nejednakost je rasla, a istraživanje pokazuje da je brojka sreće pala na 7,4 do 1999. godine, podsjeća Guardian.

Međutim, kako su mjere za smanjenje nejednakosti počele da stupaju na snagu, sreća se polako vraćala tako da je do 2018. godine zadovoljstvo životom iznosilo 7,8.

“Podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva pothranjuju generalni nalaz – u bogatim zemljama povećana nejednakost ima značajan negativan uticaj na zadovoljstvo životom, a nejednakost se povećala u većini bogatih zemalja posljednjih decenija”, upozorio je Bartram.

Ova veza između veće nejednakosti i nižeg zadovoljstva životom ponavlja se, prema njegovim riječima, i u drugim državama.

Sve države koja su napredovale iz najniže grupe zemalja u pogledu nejednakosti doživjele su smanjenje zadovoljstva životom za oko 0,4 na skali od 10 točaka, otkrio je autor studije.

Zadovoljstvo životom u Indiji palo je sa 6,7 ​​u 1990. na 5,8 u 2006. Do 2012. i dalje je bilo niže nego 1990, uprkos dugotrajnom ekonomskom procvatu zemlje.

I SAD i Australija takođe su zabilježile izražen pad zadovoljstva životom, ali one zemlje u kojima je nejednakost pala generalno su srećnije, kao što su Poljska, Peru, Meksiko i Ukrajina, prije ruske invazije.

“Lekcija za kreatore državne politike je da je nejednakost važna”, rekao je Bartram.

Dodao je da u nekim prethodnim istraživanjima možete vidjeti kako ljudi govore ‘nejednakost nije tako velika stvar, pa su svi napori da se riješi nejednakost pogrešni jer je nejednakost korisna’.

“Mislim da je to pogrešno – nejednakost generalno šteti zadovoljstvu životom ljudi pa bismo trebali da obratimo pažnju i pokušamo da je ublažimo”, rekao je.

Investitor.me