Kako EU rješava rastuće cijene energije i rekordnu inflaciju u eurozoni

Inflacija je dostigla rekordne nivoe u zemljama koje koriste euro, dok se Evropa pokušava uhvatiti u koštac sa sve višim troškovima života.

Inflacija je u junu iznosila 8,6% u 19 zemalja koje koriste tu valutu, oborivši prethodni rekord od 8,1% u maju. Povećanje troškova energije, podstaknuto ratom protiv Ukrajine, jedan je od razloga za stopu koja je najveća od početka vođenja evidencije 1997. godine.

Kako EU želi da odgovori na te izazove? Euronews je razgovarao s evropskim komesarom za ekonomiju Paolom Đentilonijem kako bi pokušao odgovoriti na to pitanje.

Evropska komisija je revidirala svoje ekonomske procjene. Čini se da za Evropu najgore tek dolazi.

– Pa, doista, već smo u, da tako kažem, nemirnim vodama.

Naravno, 24. februar (početak invazije Rusije na Ukrajinu) promijenio je igru, ne samo za geopolitiku, za mir, za žrtve u Ukrajini, već je promijenio i igru ​​za našu ekonomiju.

Sada mislim da još doživljavamo vrlo umjeren nivo rasta. Dakle, ja neću učestvovati u predviđanju katastrofalnog scenarija. Procjenjujemo da ćemo ove godine imati rast od 2,7 odsto, koji će iduće godine pasti na 1,5 odsto.

Koji su osnovni scenariji na kojima radite?

– Radimo na scenariju u kojem inflacija vjerovatno doseže vrhunac ovih sedmica. Procjenjujemo da će inflacija dosegnuti vrhunac u trećem kvartalu ove godine, i onda će polako padati u posljednja tri mjeseca 2022. Godišnja prognoza je 7,6% za ovu godinu i 4% za iduću godinu.

Naravno, ovo je osnovni scenario. A osnovni scenario pretpostavlja da će snabdijevanje energijom ostati više-manje kakva jeste sada. Naravno, ako budemo imali potpuni prekid snabdijevanja gasom iz Rusije, bićemo u nepovoljnijoj stvarnosti.

Šta činite da ublažite te scenarije, a posebno one najgore?

– Kao i uvijek, morate se pripremiti na najgore. Ono što je sada vrlo važno, mislim, su tri stvari. Prvo: pripremite zalihe za zimu. Imamo dobar nivo zaliha, višu od 60%, i viši nego što je bila 2021.

Drugo, diversifikovati izvore snabdijevanja, što znači da EU zalihe ruske nafte i gasa treba zamijeniti drugim izvorima. I treće, moramo ublažiti uticaj ovih cijena energije i visoke inflacije, posebno za ranjivija domaćinstva.

Dodao bih četvrtu tačku, ali znam koliko je to teško, a to je zajednički napor u nabavci alternativnog snabdijevanja.

Siguran sam da bi, djelujući kao cjelina, Evropska unija bila jača na tržištima gasa i energije. Ali takođe sam veoma svjestan činjenice da različite zemlje, različite komoanije imaju dugoročne ugovore. Nije lako.

Komisija će uskoro predstaviti svoje planove za nepredviđene situacije za energetsku krizu, ali će predlozi za račune za struju biti na jesen. Neće li biti prekasno?

– I dalje ćemo se suočavati s visokim cijenama. A ono što tražimo od zemalja članica je da ova reakcija bude što je više moguće, privremena i ciljana, što znači da je morate usmjeriti na domaćinstva s većim poteškoćama u plaćanju računa za benzin, grijanje ili struju. A to su porodice s nižim prihodima.

Ujedno tražimo privremene mjere. To je zato što, ako uvedemo trajne mjere za podršku za gorivo i tradicionalne izvore energije, ne samo da uvodimo teret za javne finansije, već rizikujemo potkopavanje vlastite klimatske tranzicije.

Evropa plaća visoku cijenu zbog sankcija protiv Rusije. Otvoreno: Da li su sankcije dobro procijenjene prije sprovođenja?

– Mislim da Evropa ne plaća visoku cijenu sankcija. Evropa plaća visoku cijenu za rusku invaziju. Kako odgovarate na rusku invaziju? Pa, možete vojno odgovoriti. Bila bi to luda odluka, koja bi stvorila opasnost od eskalacije rata.

Ili možete odgovoriti ekonomično. A odluka oko ekonomskog odgovora bio je impresivno jedinstvena. I, naravno, to stvara ogromne poteškoće za rusku ekonomiju. I mislim da mjere generalno pomažu Ukrajini da se odupre. A ukrajinski otpor je u našem zajedničkom interesu.

Prije nekoliko dana euro je pao na paritet s dolarom nakon 20 godina. Jeste li zabrinuti i šta je potrebno da se učini kako bi ojačali euro?

– Ne vidim ovu situaciju eura u odnosu na dolar kao demonstraciju slabosti naše valute. To je zapravo demonstracija jačanja dolara. Ako pogledamo razliku između eura i britanske funte, ili eura i japanskog jena, vidjećete da je euro jači u odnosu na te valute.

Zašto dolar jača? To je neizbježan trend u slučajevima pada ekonomije. U isto vrijeme, mislim da bi to mogao biti veliki problem, posebno za zemlje u usponu i zemlje s niskim dohotkom, jer ako se prilagode, njihov pristup tržištima postaje sve teži. Vidim problem, ne toliko za Evropsku uniju, koliko za tržišta u razvoju i zemlje s niskim prihodima.

Izvor: Euronews, Obrada: Investitor.me