željezara nikšić tosyali, toščelik

Biznis plan “solarne željezare”: Prvi paneli na krovovima fabrike u martu

Podijeli

Nova kompanija “EPCG – Željezara Solar” u šest prvih godina rada će ostvariti neto dobit od 28 miliona eura, imaće četiri djelatnosti i biće potpuno isplativa, navedeno je u poslovnom planu kompanije, kojeg je prošle sedmice usvojio odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u koji su “Vijesti” imale uvid.

Vlasnik imovine bivše Željezare ostaće EPCG, a nova firma biće njen korisnik bez plaćanja nadoknade. EPCG je imovinu bivše fabrike kupila za 20 miliona eura, od donedavnog vlasnika turske “Tosyali grupe”.

Postavljanje panela počinje u martu
Prema najavi iz plana, u martu ove godine će početi instaliranje solarnih panela na krovovima Željezarinih pogona i na slobodnom dijelu zemljišta, a tada će početi da radi i planirani pogon Konstrukcija. Potkonstrukcije će početi da rade u junu, a Kovačnica će obnoviti rad u septembru ove godine.

Bivši pogoni i hale Željezare imaju krovove ukupne površine od 226 hiljada kvadrata, na kojima planiraju da postave solarne panele, ukupne instalisane snage od 17 megavata (MW), dok bi na slobodnom zemljištu mogli da izgrade fotonaponske sisteme snage do 30 MW.

”Imajući u vidu definisani solarni potencijal od 1.300 do 1.400 sati na godišnjem nivou, kao i balansni potencijal EPCG, neosporna je ekonomska opravdanost”, navedeno je u biznis planu.

Kredit od 33 miliona vraćaju iz profita

Za razvoj pogona za proizvodnju električne energije iz solarnih panela planiran je komercijalni kredit od 33 miliona eura na period otplate na deset godina, od kojeg bi se izgradila solarna elektrana ukupne instalisane snage od 47 MW. Ona bi godišnje proizvodila 61 milion kilovat časova električne energije, dok bi proizvodna cijena iznosila 2,4 centa po kilovat času ili 24 eura po MWh.

Plan je da “EPCG – Željezara Solar” struju prodaje EPCG po cijeni koja bi za 50 odsto bila niža od cijene na mađarskoj energetskoj berzi HUPX, gdje sada iznosi oko 200 eura za MWh. Prema sadašnjim cijenama na toj berzi i kupovnim nalozima za naredni period, nova kompanija bi do kraja ove godine proizvela i prodala električne energije u vrijednosti 4,7 miliona eura.

Sljedeća godina bi bila prva godina u kojoj bi solarna elektrana radila u punom kapacitetu, pa bi od prodaje struje prihodovala 8,7 miliona eura. Od 2025. godine se očekuje stabilizacija energetske situacije i nešto niže cijene struje na međunarodnim berzama, pa bi u toj godini prodajna vrijednost proizvedene struje vrijedjela 5,9 miliona, a narednih godina oko 4,5 miliona.

Mjesečni iznos rate za kredit, kojim se kupuju solarni paneli i druga oprema za ovaj pogon, iznosio bi, sa glavnicom i kamatom, 322 hiljade eura od početka perioda otplate, odnosno oko 3,8 miliona godišnje. U svakoj od prvih deset godina otplate kredita vrijednost prodate struje bila bi značajno veća od iznosa otplate kredite, a u posljednjoj desetoj godine bi vrijedjela 4,1 milion eura.

Za 16 godina proizveli bi struju od 75 miliona eura

Za 16 godina rada, koliki je tehnički vijek trajanja, solarna elektrana bi proizvela struju ukupne vrijednosti 75 miliona eura, dok bi za otplatu kredita bilo potrošeno 38,5 miliona eura.

U planu se navodi, da su prilikom izračunavanja količine proizvedene električne energije korišćeni podaci iz idejno-tehničkih rješenja za te solarne panele, kao i da su imali konzervativni pristup kako ne bi došlo do precjenjivanja, odnosno da proizvodna količina može biti samo veća.

Korist od projekta bi imala sama EPCG jer bi dobila prostor da zaradi na preprodaji struje iz ove solarne elektrane, dok bi istovremeno smanjila gubitke na njenom uvozu naručito tokom ljeta kada Crna Gora ima veliki deficit električne energije i kada je uvozi po visokim cijenama.

U planu je navedeno i da su prilikom računanja kupovne cijene fotonaponskih sistema u procjeni isplativosti koristili sadašnje najveće tržišne cijene bez bilo kakvih subvencija. Zbog toga, kako navode, ne postoji opasnost po projekat ni ukoliko dođe do rasta cijena fotonaponskih sistema na međunarodnom tržištu.

”Kako smo prikazali najskuplju, a samim tim i najnepovoljniju cijenu, rizik ne postoji. Ukoliko bismo i došlo do ekstremnog rasta cijena, ‘Željezara Solar’ bi mogla pribjeći korišćenju nekih od olakšica te bi se rizik minimalizovao”, piše u planu.

Ciljna grupa korisnika budućih pogona metaloprerade nove kompanije, kako je navedeno, su firme iz EPCG grupacije, kao i kompanije iz regiona i EU koje se bave sličnim djelatnostima.

Osam miliona za pokretanje metaloprerade

Prema planu “EPCG – Željezara Solar” će od svoje matične firme dobiti kredit od osam miliona eura, koji bi većinom iskoristila za kupovinu repromaterijala i manjim dijelom za mašine i opremu za pokretanje proizvodnje u tri pogona metaloprerade. Najviše 6,5 miliona odnosi se na pogon Kovačnice, koji za tu vrstu proizvodnje nema konkurenciju u Crnoj Gori.

”Kada govorimo o izradi konstrukcija i potkonstrukcija, planirano je da EPCG bude kupac, s obzirom na to da se na ovaj način dobija izuzetno velika fleksibilnost u domenu solarne energije, a u skladu je sa budućim planovima EPCG koji se baziraju na valikom intenzitetu investiranja u solarnu energiju. Takođe za ove svrhe u okviru preduzeća formirani su timovi prodaje, čiji bi cilj bio povećanje broja kupaca, imajući u vidu trenutnu situaciju na svjetskom tržištu i rast cijena metala smatramo da ne postoji rizik”, navedeno je u poslovnom planu nove kompanije.

Kovačnica bi proizvodila 20 hiljada tona

Kovačnica bi proizvodila metalne šipke različitih vrsta i kvaliteta za dalju obradu u ukupnoj procijenjenoj količini od 20,4 hiljade tona. Ostali pogoni bi proizvodili konstrukcijski sklop za solarne panele i potkonstrukcije za fotonaponske sisteme.

Kovačnica bi mjesečno proizvodila oko 1.700 tona metala, čija bi prodajna cijena, zavisno od vrste, iznosila od 1.680 do 1.950 eura, dok bi proizvodni trošak bio manji za oko 200 eura po toni.

Prema analizi, godišnja prodaja proizvoda Kovačnice iznosila bi 36,9 miliona eura, prema sadašnjim cijenama na berzi, dok bi Potkonstrukcija proizvodila šine i stezaljke za solarne panele u godišnjoj vrijednosti od 2,2 miliona eura, a pogon Konstrukcije bi imao godišnji prihod od 5,4 miliona eura.

”Cijene u domenu Kovačnice su standardne cijene na bazi kojih je Željezara i ranije poslovala i koje su usaglašene sa inženjerima, dok su cijene konstrukcije i potkonstrukcije usaglašene kako sa inženjerima, tako i sa EPCG, s obzirom na to da će kupac biti EPCG”, navedeno je u obrazloženju.

Potkonstrukcija bi mjesečno proizvodila oko 163 hiljade šina za solarne panele, kao i oko 26 hiljada raznih stezaljki.

Kovačnica bi zbog velikih ulaganja i kasnijeg početka rada ove godine poslovala sa formalnim gubitkom od 151 hiljadu eura, ali bi u narednim godinama imala procijenjenu prodaju od oko 36 miliona eura, dok bi neto dobit iznosila po oko 2,2 miliona eura.

Potkonstrukcija bi ove godine imala prodaju od 1,1 milion eura i neto dobit od 88 hiljada eura, dok bi se narednih godina prodaja stabilizovala na oko 2,2 miliona eura, a dobit na oko 760 hiljada.

Konstrukcija bi ove godine imala prodaju od oko 4,5 miliona eura, a narednih godina oko 5,4 miliona. Očekivana dobit ove godine bila bi 546 hiljada eura, a u narednim oko 850 hiljada.

Željezara je prestala sa radom prije dvije godine, kada je na međunarodnim berzama počela da raste cijena struje. Tadašnja uprava je navela da proizvodnja čelika nije održiva ako je cijena struje veća od 24 eura za MWh.

Prva privatizacija Željezare bila je 2002. godine, i od tada ih je bilo pet, a sve su bile neuspješne. EPCG ima šest šansu.

Potrebno 304 radnika, plate od 450 do 1.000 eura

U planu je navedeno da će nova kompanija imati 304 radnika, kao i da će prilikom zapošljavanja prednost imati dosadašnji radnici Željezare koji imaju i znanje za rad na budućim poslovima.

U sektoru zajednički poslovi radila bi 104 zaposlena, od čega je najviše u službi obezbjeđenja 60 radnika koji bi čuvali kompleks od skoro milion kvadrata zemljišta.

U samom sektoru Solari radilo bi 29 radnika, Kovačnici 71, Konstrukcijama 80 i Potkonstrukcijama 20.

U planu su detaljno navedena sva radna mjesta sa opisima i iznosima budućih zarada koje u neto vrijednostima iznose od 450 do 1.000 eura. Ukupan godišnji iznos za zarade bi bio 2,1 milion eura.

U dokumentu se navodi da je EPCG sa 20 miliona eura kupila imovinu procijenjenu na 60 miliona eura, kao i da će se ona i dalje voditi na EPCG, a da će je besplatno koristiti “EPCG – Željezara Solar”.

”Osnovna sredstva u iznosu od 60 miliona eura ‘EPCG – Željezara Solar’ dobija na korišćenje bez naknade, što znači da neće imati troškove po osnovu korišćenja imovine, već cjelokupni troškovi i amortizacija padaju na teret EPCG”, navedeno je u planu.