Održavanje kursa: Pet pitanja za ECB

Čini se da je Evropska centralna banka (ECB) spremna da u četvrtak izvrši još jedno veliko povećanje kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju. Manje je sigurno šta radi nakon toga, ocjenjuje Reuters.

Predsjednica ECB Kristin Lagard, govoreći nedavno u Davosu, naglasila je potrebu da monetarna politika “ostane na kursu”. Investitori žele da dobiju i uvid u to koliko dugo i dokle će centralna banka zadržati povećane stope.

„Kreatori politike ECB-a misle da moraju da ubiju inflaciju i da će prestati sa rastom kamata tek kada vide veliko poboljšanje u izgledima za inflaciju“, smatra Karsten Brzeski, globalni šef makro sektora u ING-u.

Evo pet ključnih pitanja koja zanimaju tršišta.

1) Šta će ECB uraditi u četvrtak?

Podizanje depozitne stope ECB za 50 baznih poena (bps) na 2,5% smatra se izvjesnim, tako da će se tržišta fokusirati na ono što Lagard ima da kaže u smislu objašnjenja.

Znaci hlađenja inflacije naveli su tržišta da smanje očekivanja da će stope dostići vrhunac na oko 3,3%. Kreatori monetarne politike već su doveli u pitanje tržišne poteze, a očekivanja bi se mogla vratiti na 3,5% ako bolji ekonomski izgledi podstaknu dalje jastrebove korake.

“ECB mora biti jastreb,” rekao je Ajon Volš, partner u TwentyFour Asset Management. “Ne znam hoće li Lagard reći da je tržišna cijena terminalne stope preniska, ali očekujem da će ponoviti da će ECB nastaviti da povećava stope.”

Pogledajte Reutersovu tabelu.

2) Hoće li ECB poslati bilo kakve signale za mart i ostatak godine?

Tržišta se tome nadaju, budući da su izgledi nakon četvrtka sporni. Neki, uključujući holandske i slovačke zvaničnike, podržavaju novi veliki porast kamata u martu. Komentari Lagard sugerišu da bi i ona podržala takav potez.

Politike golubova se povlače kako se inflacija smanjuje. Italijan Fabio Paneta smatra da ECB ne bi trebalo da se obavezuje na bilo kakav poseban potez nakon februara.

“Nedavno su se postavljala pitanja zašto tržišta ne razumiju šta će ECB sljedeće učiniti. Razlog je dijelom taj što su tržišta previše optimistična, ali postoji i pitanje o vlastitom komunikacijskom haosu ECB-a i koga bi trebalo da slušamo”, rekao je Brzeski iz ING-a.

Put ECB do terminalne stope, tabela 

3) Da li se može očekivati više detalja o kvantitativnom pooštravanju (QT)?

ECB planira da smanji obveznice kupljene u okviru svog Programa kupovine imovine (APP) za 15 milijardi eura u prosjeku mjesečno od marta do juna. UBS očekuje da će ECB ponoviti da će tempo QT-a nakon juna biti definisan kasnije, kada neki ekonomisti očekuju ubrzanje ekonomije.

“ECB će pružiti daljnje smjernice o sažetku bilansa stanja, uključujući način na koji će se postupati s različitim programima APP-a i, što je važno, takođe o planiranom opuštanju međudržavnih holdinga”, rekao je Patrik Saner, šef makro strategije u Swiss Re.

Čeka se QT, tabela

4) Koliko brzo će bazna inflacija pasti?

To nije jasno i predviđanje puta inflacije je i dalje nezgodno.

S ažuriranim projekcijama ECB-a tek u martu, Lagardova će vjerovatno biti pod pritiskom kako ECB gleda na osnovnu inflaciju, koja uklanja nestabilne cijene hrane i energije. ECB cilja ukupnu inflaciju na 2%, ali zvaničnici su fokusirani na ključnu mjeru.

Januarski podaci o inflaciji u eurozoni očekuju se u srijedu. Glavna inflacija je u decembru smanjena na 9,2%, ali je osnovna mjera koja takođe isključuje alkohol i duvan porasla na 5,2% sa 5%.

Inflacija u eurozoni premašila rekordne visine u decembru 2022, tabela

5) Da li je ECB optimističnija u pogledu prognoza rasta?

Mario Ćenteno iz ECB-a smatra da bi se recesija mogla izbjeći. Poslovna aktivnost se iznenađujuće vratila na skroman ali ipak rast u januaru, dok je JPMorgan podigao svoju prognozu ekonomskog rasta u prvom kvartalu na 1% sa kontrakcije od 0,5%, naslanjajući se na projekcije Goldman Sachsa.

“Da, ECB će sigurno priznati bolju pozadinu domaćeg i vanjskog rasta”, rekao je Saner iz Swiss Re-a.

“Ovo će im zapravo omogućiti i da utvrde da stope moraju rasti i ostati tamo neko vrijeme, jer jače okruženje potražnje inhibira osnovnu dezinflaciju, što je najvažnije”, dodao je.

Euro zona se vraća na skroman rast, tabela