Cijene kuća u Evropi pale prvi put od 2015. godine, MMF u tome vidi problem

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je u petak na „neuredne“ korekcije cijena kuća u Evropi, u vrijeme kada se region bori da smanji inflaciju.

U svojim najnovijim regionalnim ekonomskim izgledima za Evropu, MMF je naveo da je korekcija naniže već u toku na nekim evropskim stambenim tržištima, ali bi se ovaj pad mogao ubrzati ako centralne banke budu dalje povećavale kamatne stope.

“Neredovne korekcije na tržištima nekretnina mogle bi doći čak i ako se izbjegnu širi finansijski problemi. Korekcija stambenog tržišta već je u toku u nekim evropskim zemljama, na primjer, u Češkoj, Danskoj, kao i u Švedskoj gdje su cijene kuća pale više od 6% u 2022. godini”, navode iz Fonda.

“Pad cijena kuća mogao bi se ubrzati ako tržišta preusmjere inflacioni rizik i finansijski uslove pooštre više od očekivanog. Ovo smanjenje cijena imalo bi negativne efekte na bilanse stanovništva i banaka“, dodaje MMF.

Otplate hipoteka bi takođe mogle porasti, jer centralne banke povećavaju kamatne stope u nastojanju da smanje nivo inflacije. Shodno tome, vlasnici hipotekarnih kredita mogu imati manji raspoloživi prihod za trošenje, a u nekim slučajevima čak mogu doći do tačke u kojoj nijesu u mogućnosti da otplate svoje kredite. Banke bi takođe mogle da se bore u okruženju u kojem se otplate ne vrše.

“Empirijski modeli koji povezuju cijene kuća s njihovim osnovnim pokretačima ukazuju na precijenjenost od 15-20% u većini evropskih zemalja. Stoga, s obzirom da su stope na hipoteke i dalje u porastu, a realni prihodi narušeni inflacijom, cijene kuća u posljednje vrijeme opadaju na mnogim tržištima”, navode iz Fonda.

Podaci evropskog statističkog zavoda Eurostat pokazali su da su cijene kuća pale po prvi put od 2015. U cijeloj Evropskoj uniji cijene kuća pale su za 1,5% u četvrtom kvartalu 2022. u odnosu na prethodna tri mjeseca.

“Opšta pitanja cijena kuća su svuda, ne samo u zemljama s visokim dugom, i treba ih rješavati uz nadzor. S njima se treba pozabaviti stresnim testovima, treba ih vrlo pažljivo pratiti”, rekao je Alfred Kammer, direktor evropskog odjeljenja u MMF-u, za CNBC u Švedskoj.

Istovremeno, procjene ukazuju na dalje izazove sa inflacijom. MMF očekuje da će ukupna inflacija u eurozoni u prosjeku ove godine iznositi 5,3%, a sljedeće 2,9% — iznad cilja Evropske centralne banke (ECB) od 2%.

„ECB treba da povećava kamatne stope relativno rano i da ih zadrži najmanje do sredine 2024. godine. Očekujemo da ćemo se vratiti na ciljnu inflaciju od 2% tokom 2025. godine”, rekao je Kammer.

ECB bi se trebalo sastati sljedeće sedmice, a jedan od njenih članova nedavno je sugerisao da povećanje kamatnih stopa od 50 baznih poena nije isključeno. Centralna banka je krenula planinarskim putem u julu 2022. godine, kada je svoju glavnu stopu podigla sa -0,5% na 0. Glavna stopa ECB-a trenutno je 3%.

Najnovije informacije o inflaciji u zoni eura pokazuju da je glavna stopa pala na 6,9% u martu sa 8,5% u februaru. Bazna inflacija, koja isključuje troškove energije i hrane, pokazala je blagi rast u istom periodu.

„Potrebno je dalje zaoštravanje, a kada se dostigne terminalna stopa i tu terminalnu stopu treba održavati duže, jer je bazna inflacija (…) visoka i veoma je uporna. I nema ničeg goreg nego prerano pauzirati napore u borbi protiv inflacije ili ih prerano napustiti jer ako to treba da uradite po drugi put, troškovi za privredu bili bi mnogo veći“, rekao je Kammer.

U Švedskoj, gdje su cijene kuća značajno pale prošle godine, inflatorna očekivanja takođe sugerišu da centralna banka ima više prostora za povećanje stopa. Prema posljednjim podacima MMF-a, ukupna inflacija biće 6,8% ove godine i 2,3% sljedeće godine.

Slična je slika i u Velikoj Britaniji, gdje će ukupna inflacija dostići 6,8% ove godine i 3% u 2023.

Usred ovih prognoza, MMF je sugerisao da centralne banke nemaju izbora nego da nastave sa daljim povećanjem kamatnih stopa.

“Visoka i potencijalno upornija od očekivane noseća inflacija zahtijeva strogu monetarnu politiku, sve dok bazna inflacija nedvosmisleno ne bude na putu nazad ka ciljevima centralne banke”, navode iz Fonda.

Investitor