Da li Americi prijeti krah tržišta obveznica?

Sjedinjene Države rizikuju krizu na tržištu obveznica poput one koja je zahvatila Ujedinjeno Kraljevstvo prije 18 mjeseci, uzrokujući porast prinosa i podstaknuvši nalet funte, navodi nezavisni fiskalni nadzornik Kongresa.

Oštro upozorenje Kongresnog odbora za budžet (CBO) dolazi jer dug američke vlade nastavlja da obara rekorde, podstičući zabrinutost oko tereta koji stavlja na ekonomiju i uzimajući danak na američki kreditni rejting.

U intervjuu za Financial Times, direktor CBO-a Filip Svogel rekao je da je dug američke vlade – koji Ministarstvo finansija procjenjuje na skoro 35 biliona dolara – na putanji “bez presedana”.

“Opasnost je, naravno, ono s čime se Velika Britanija suočila sa bivšom premijerkom Liz Trus, gdje su kreatori politike pokušali da preduzmu akciju, a onda postoji reakcija tržišta na tu akciju”, rekao je on za londonski medij, misleći na reakciju investitora protiv planova za nefinansirano smanjenje poreza koji su primorali Trus da podnese ostavku nakon samo 45 dana na funkciji.

SAD “još nijesu dospjele do te tačke”, rekao je Svogel. Ali kako više kamatne stope povećavaju troškove plaćanja kreditora, na putu da dostignu 1 bilion dolara godišnje 2026. godine, tržišta obveznica bi se mogla “vratiti”, dodao je.

Propast britanskog tržišta obveznica u septembru 2022. bilo je upozorenje o tome šta može poći po zlu kada investitori odbiju plan vlade da se više zaduži.

Britanske državne obveznice, ili gilt, i funta naglo su rasprodati, dijelom kao odgovor na Trusove planove da izda više duga kako bi platio smanjenje poreza. Hipotekarne stope i drugi troškovi zaduživanja su porasli jer su investitori tražili mnogo veće premije za posjedovanje duga u Velikoj Britaniji.

Banka Engleske je na kraju bila prinuđena da interveniše, obećavajući da će kupiti nazimice u „koliko god je potrebno“.

“Ako bi se disfunkcija na ovom tržištu nastavila ili pogoršala, postojao bi materijalni rizik za finansijsku stabilnost Ujedinjenog Kraljevstva”, rekao je tada Dejv Ramsden, visoki zvaničnik u centralnoj banci. “Ovo bi dovelo do smanjenja toka kredita u realnu ekonomiju.”

Američki dug će dalje rasti

Dug američke vlade porastao je i pod republikancima i kod demokrata posljednjih godina, narastao zbog smanjenja poreza bivšeg predsjednika Donalda Trampa 2017. i stimulacije pandemije pod predsjednikom Džoom Bajdenom.

Ekonomisti su godinama upozoravali da gomila duga dostiže opasno visoke nivoe, a u avgustu je agencija Fitch oduzela Sjedinjenim Državama vrhunski trostruki A kreditni rejting, upozoravajući na “visoko i rastuće opterećenje duga opšte vlade”.

Moglo bi biti još zaduživanja ako Trump bude ponovo izabran za predsjednika u novembru. Obećao je da će produžiti svoje smanjenje poreza za 2017. godinu, a govorio je i o smanjenju stope poreza na dobit preduzeća sa sadašnjih 21% na 15%.

“Učinit ću da Trampovo smanjenje poreza bude najveće smanjenje poreza u istoriji”, rekao je prošlog mjeseca na svečanoj svečanosti Crno-konzervativne federacije u Južnoj Karolini.

U Velikoj Britaniji, smanjenje poreza koje je planirala Trus, iznosilo je najveće smanjenje u posljednjih 50 godina i uključivalo smanjenje najviše stope poreza na dohodak na 40% sa 45%.

Čak i u odsustvu disfunkcije u stilu Trus na tržištu američkog trezora, povećani troškovi servisiranja duga nakon nedavnog brzog porasta zvaničnih kamatnih stopa izvlače sve veće količine novca iz američkih javnih službi.

Troškovi kamata na zajedničku mjeru porasli su na 659 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. godini, koja je završena 30. septembra, prema Ministarstvu finansija. To je 39% više u odnosu na prethodnu godinu i skoro duplo više nego u fiskalnoj 2020.

U fiskalnoj 2023. godini, vlada je potrošila više na servisiranje svog duga nego na stanovanje, transport i visoko obrazovanje, prema Komitetu za odgovorni federalni budžet, neprofitnoj organizaciji.

Prema CBO, američki državni dug će nastaviti da raste.

“Tako veliki i rastući dug bi usporio ekonomski rast, povećao isplate kamata stranim vlasnicima američkog duga i predstavljao bi značajne rizike za fiskalne i ekonomske izglede”, navodi se u prošlosedmičnom izvještaju . “To bi takođe moglo uzrokovati da se zakonodavci osjećaju ograničenije u svojim političkim izborima.