Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori: Neiskorišćeni potencijal lokalne ekonomije
Žene su vlasnice svakog četvrtog poslovnog subjekta u Crnoj Gori, ali njihov ekonomski potencijal i dalje nije dovoljno iskorišćen. Iza tog podatka ne stoji samo pitanje ravnopravnosti, već i važno razvojno pitanje: koliko bi crnogorska ekonomija bila snažnija kada bi više žena imalo lakši pristup kapitalu, tržištu, znanju, mentorstvu i institucionalnoj podršci?
Kada se govori o ekonomskom razvoju Crne Gore, najčešće se pominju velike investicije, infrastruktura, turizam, energetika, banke, nekretnine i evropske integracije. Mnogo rjeđe se govori o jednom od najvažnijih, a nedovoljno iskorišćenih resursa domaće ekonomije — ženama koje pokreću, vode ili žele da razviju sopstveni biznis.
Žensko preduzetništvo nije sporedna tema. Ono je pitanje konkurentnosti, zaposlenosti, lokalnog razvoja, ravnopravnosti i društvene uključenosti.
U zemlji u kojoj mnoge opštine traže način da zadrže stanovništvo, otvore nova radna mjesta i ožive lokalne zajednice, svaka nova preduzetnica znači više od jednog registrovanog poslovnog subjekta. Ona može značiti novo radno mjesto, dodatni prihod za porodicu, veću ekonomsku nezavisnost, novu uslugu u mjestu, novi proizvod na tržištu ili primjer drugim ženama da poslovna inicijativa nije rezervisana samo za one koji već imaju kapital, kontakte ili porodičnu firmu.
Prema podacima Monstata, žene su u 2025. godini bile vlasnice 26 odsto poslovnih subjekata u Crnoj Gori. Taj podatak pokazuje da žene već imaju vidljivo mjesto u domaćem biznisu. Ali istovremeno pokazuje i da je prostor za rast ogroman.
Ako je cilj ekonomija koja uključuje, onda žensko preduzetništvo mora biti u njenom centru.
Više od rodne politike
Žensko preduzetništvo često se pogrešno posmatra isključivo kao pitanje jednakosti. Naravno, ravnopravnost jeste važna. Ali ova tema ima i veoma konkretnu ekonomsku dimenziju.
Kada žena pokrene posao, ona ne mijenja samo svoj položaj. Ona mijenja ekonomsku dinamiku svoje porodice, lokalne zajednice i tržišta. Ako zaposli još jednu osobu, efekat se širi. Ako sarađuje sa lokalnim dobavljačima, efekat postaje veći. Ako razvije proizvod ili uslugu koja može izaći van lokalnog tržišta, efekat postaje razvojni.
Zato se podrška ženama u biznisu ne smije posmatrati kao ustupak, već kao investicija.
Crnoj Gori je potreban svaki održiv biznis koji može stvarati vrijednost, plaćati poreze, zapošljavati, uvoditi nove usluge i jačati lokalnu ekonomiju. Ako žene imaju manji pristup kapitalu, imovini, mrežama podrške i poslovnim informacijama, onda ekonomija gubi dio sopstvenog potencijala.
Drugim riječima, problem nije samo u tome što žene nijesu dovoljno zastupljene u biznisu. Problem je u tome što Crna Gora time propušta razvojnu šansu.
Zašto žene teže ulaze u biznis
Put do sopstvenog biznisa rijetko je jednostavan, ali za žene često nosi dodatne prepreke.
Prva je pristup kapitalu. Mnoge žene nemaju dovoljno imovine koju bi mogle koristiti kao garanciju za kredit. U sredinama gdje se imovina tradicionalno češće vodi na muškarce, žena može imati ideju, znanje i radnu disciplinu, ali ne i formalnu osnovu za ozbiljnije zaduženje ili investiciju.
Druga prepreka je vrijeme. Žene i dalje često nose veći dio porodičnih obaveza, brige o djeci, starijim članovima porodice i organizaciji domaćinstva. To ne znači da nijesu spremne za biznis, već da im je za pokretanje i razvoj posla često potrebno više fleksibilnosti i bolje organizovana podrška.
Treća prepreka su poslovne mreže. Biznis se ne razvija samo kroz novac, već i kroz kontakte, informacije, preporuke, partnere i mentorstvo. Žene koje ulaze u preduzetništvo bez jakih poslovnih mreža često sporije dolaze do klijenata, finansijera i većih prilika.
Četvrta prepreka je manjak samopouzdanja koji ne nastaje slučajno, već iz okruženja koje ženama često šalje poruku da je biznis rizičan, „muški” ili neusklađen sa porodičnim životom.
Zbog toga žensko preduzetništvo ne treba svoditi na pitanje motivacije. Mnoge žene već imaju motivaciju. Ono što im često nedostaje jeste sistem koji prepoznaje njihove prepreke i pomaže im da ih savladaju.
Lokalna ekonomija kao prostor najveće šanse
Žensko preduzetništvo posebno je važno za lokalne zajednice.
U manjim opštinama, gdje nema velikih kompanija, gdje mladi odlaze, a tržište rada je ograničeno, preduzetništvo žena može biti jedan od najbržih načina da se pokrene nova ekonomska aktivnost.
Žene često pokreću biznise koji su duboko povezani sa lokalnim potrebama: proizvodnja hrane, prerada poljoprivrednih proizvoda, turizam, ugostiteljstvo, njega i briga, kreativne usluge, obrazovanje, trgovina, zanati, digitalne usluge, dizajn, savjetovanje, ručni rad, lokalni brendovi i porodični biznisi.
To su djelatnosti koje možda ne izgledaju kao velike investicije, ali mogu imati snažan efekat na zajednicu. One aktiviraju lokalne resurse, otvaraju radna mjesta, uključuju članove porodice, sarađuju sa drugim malim proizvođačima i često doprinose očuvanju znanja, tradicije i lokalnog identiteta.
U zemlji poput Crne Gore, gdje se razvoj često nejednako raspoređuje između Podgorice, primorja i sjevera, žene preduzetnice mogu biti važan most između lokalnih potencijala i tržišta.
Domaći džem, sir, suvenir, apartman, kreativna radionica, digitalna usluga ili mali porodični restoran nijesu samo proizvodi i usluge. Oni su dio šire priče o tome kako se lokalna ekonomija može graditi odozdo.
Ekonomska nezavisnost mijenja društvo
Jedan od najvažnijih efekata ženskog preduzetništva jeste ekonomska nezavisnost.
Žena koja ima sopstveni prihod ima veću slobodu odlučivanja, veću sigurnost i jaču poziciju u porodici i zajednici. To nije samo privatna stvar. To je društveno pitanje.
Ekonomski osnažene žene češće ulažu u obrazovanje djece, kvalitet života porodice, zdravlje, stanovanje i zajednicu. Njihov uspjeh često ima širi efekat od samog poslovnog rezultata.
U sredinama u kojima žene nemaju dovoljno ekonomskih prilika, preduzetništvo može biti put ka većoj vidljivosti i samostalnosti. Ali taj put ne smije zavisiti samo od individualne hrabrosti. Potrebna je podrška koja razumije da ekonomska nezavisnost žena nije trošak, već razvojni kapital društva.
Ako Crna Gora želi modernu, evropsku i uključivu ekonomiju, ne može sebi dozvoliti da ženski rad, znanje i ideje ostanu na margini.
Od mikrobiznisa do ozbiljnog rasta
Jedan od izazova ženskog preduzetništva jeste to što se mnogi biznisi koje vode žene zadržavaju u malom obimu. To može biti posljedica opreza, ograničenog kapitala, manjka podrške, nedostatka vremena ili tržišnih barijera.
Mikrobiznis je važan početak. Ali razvojna politika mora pomoći da dobre ideje ne ostanu zauvijek u zoni preživljavanja.
Ako žena proizvodi kvalitetan lokalni proizvod, pitanje je kako joj pomoći da dođe do ambalaže, standarda, marketinga, online prodaje i većih kupaca. Ako vodi uspješan mali servis, pitanje je kako da zaposli još ljudi. Ako ima turističku uslugu, pitanje je kako da se poveže sa lokalnim proizvođačima i digitalnim kanalima prodaje. Ako pruža kreativne ili IT usluge, pitanje je kako da izađe na regionalno ili evropsko tržište.
Tu podrška mora biti mnogo konkretnija od opštih poruka o važnosti ženskog preduzetništva.
Potrebni su povoljniji finansijski instrumenti, grantovi, mentorstvo, obuke, poreske olakšice u početnoj fazi, podrška za digitalizaciju, pomoć u sertifikaciji, povezivanje sa kupcima i promocija uspješnih primjera.
Preduzetnicama ne treba samo ohrabrenje. Treba im poslovna infrastruktura.
EU standardi kao prilika za žene u biznisu
Evropske integracije mogu biti važna šansa za žensko preduzetništvo, ali samo ako se preduzetnice na vrijeme uključe u procese prilagođavanja.
EU standardi znače više pravila, ali i više mogućnosti. Oni traže kvalitet, transparentnost, zaštitu potrošača, održivost, digitalizaciju, radna prava i bolju organizaciju poslovanja. Za male biznise to može biti zahtjevno, ali može otvoriti vrata novim tržištima.
Žene koje vode biznise u oblasti hrane, turizma, usluga, trgovine, kreativnih industrija ili digitalne ekonomije mogu mnogo dobiti ako na vrijeme uvedu standarde kvaliteta, profesionalizuju poslovanje i nauče kako da koriste dostupne programe podrške.
Posebno je važno da se informacije o EU standardima ne zadrže u institucijama i velikim kompanijama. One moraju doći do lokalnih preduzetnica — do žena koje rade u Pljevljima, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru, Ulcinju, Rožajama, Beranama, Kolašinu, na Cetinju ili u manjim primorskim i sjevernim opštinama.
Ako evropska pravila budu razumljiva samo velikima, mala ženska preduzeća mogla bi ostati po strani. Ako se podrška dobro organizuje, upravo ona mogu postati dio nove, konkurentnije i odgovornije ekonomije.
Digitalizacija kao najbrži put do tržišta
Za žene u biznisu digitalizacija može biti posebno važna.
Online prodaja, društvene mreže, digitalni marketing, elektronsko plaćanje, poslovni softveri i rad na daljinu mogu smanjiti dio prepreka koje postoje u tradicionalnom poslovanju. Žena iz manje opštine danas može prodavati proizvod ili uslugu kupcu u drugom gradu, regionu ili inostranstvu, ako ima znanje, alat i podršku.
Digitalizacija posebno pomaže onima koje nemaju mogućnost da fizički budu prisutne na velikim tržištima ili da odmah otvore lokal u prometnoj zoni. Ona omogućava vidljivost, direktan kontakt sa kupcem i fleksibilniji način rada.
Ali i ovdje postoji problem: digitalni alati su dostupni, ali digitalne vještine nijesu ravnomjerno raspoređene.
Zato su obuke iz digitalnog marketinga, online prodaje, finansijskog planiranja, fotografije proizvoda, komunikacije sa kupcima i korišćenja poslovnih platformi jednako važne kao i klasična finansijska podrška.
U savremenoj ekonomiji, žena ne mora imati veliki prostor da bi pokrenula posao. Ali mora imati znanje kako da bude vidljiva.
Mentorstvo je često jednako važno kao novac
Novac je važan, ali za početnice u biznisu mentorstvo može biti presudno.
Mnoge poslovne greške ne nastaju zato što preduzetnice nemaju dobru ideju, već zato što nemaju s kim da provjere cijenu, trošak, ugovor, tržište, poreze, marketing ili plan rasta. Iskusan mentor može pomoći da se izbjegnu skupe greške, bolje procijeni rizik i donesu realnije odluke.
Zato bi lokalne samouprave, poslovne asocijacije, komore, banke, razvojne institucije i uspješne preduzetnice trebalo više da rade na sistemu mentorstva.
Posebno je važno povezati žene koje već imaju iskustvo sa onima koje tek počinju. Takva podrška ima i psihološku vrijednost: pokazuje da uspjeh nije izuzetak, već mogućnost.
U društvima gdje se preduzetništvo često uči kroz porodicu i neformalne kontakte, žene koje nemaju pristup takvim mrežama moraju dobiti alternativni kanal podrške.
Šta država i opštine mogu uraditi
Podrška ženskom preduzetništvu mora biti praktična, mjerljiva i lokalno dostupna.
Na državnom nivou, važno je nastaviti sa strateškim programima, povoljnim finansiranjem, grantovima, edukacijom i povezivanjem preduzetnica sa tržištem. Ali jednako važnu ulogu imaju opštine.
Lokalne samouprave najbolje znaju koje žene u njihovim sredinama imaju potencijal, koje djelatnosti mogu rasti i gdje su najveće prepreke. One mogu obezbijediti male grantove, povoljne prostore, lokalne sajmove, promociju proizvoda, mentorstvo, obuke i povezivanje sa turističkim i trgovinskim sektorom.
Posebno bi korisno bilo da svaka opština ima jasnu bazu lokalnih preduzetnica, redovne programe podrške i konkretne mjere za početnice. Podrška ne smije biti samo povremeni konkurs koji se brzo zaboravi. Mora postati dio lokalne razvojne politike.
Ako opština želi da zadrži ljude, mora pomoći onima koji žele da rade i stvaraju. A žene su tu jedan od najvažnijih potencijala.
Mediji imaju važnu ulogu
Žensko preduzetništvo ne treba predstavljati samo kroz povremene svečane priče. Potrebno je više javnog prostora za realne poslovne priče žena — i uspjehe i prepreke.
Mediji mogu pomoći da se preduzetnice učine vidljivijim, da se predstave primjeri iz različitih opština, da se otvore pitanja finansiranja, birokratije, radne snage, digitalizacije i pristupa tržištu.
Vidljivost nije nevažna. Kada jedna žena iz male sredine vidi drugu koja je pokrenula posao, prebrodila prepreke i uspjela da opstane, to može biti snažnija poruka od bilo koje kampanje.
Crnoj Gori su potrebne priče o ženama koje vode hotele, farme, radionice, agencije, trgovine, proizvodnje, online biznise, restorane, servise i porodične firme. Ne kao izuzeci, već kao normalan dio ekonomije.
Ekonomija koja uključuje mora uključiti žene
Žensko preduzetništvo nije samo sektor. To je test zrelosti jedne ekonomije.
Ako žene imaju ideje, znanje i radnu energiju, ali ne mogu lako do kapitala, tržišta i podrške, onda ekonomija nije dovoljno uključiva. Ako se njihovi biznisi zadržavaju u malom obimu jer nemaju mreže i mentorstvo, onda razvoj nije dovoljno pravedan. Ako se lokalne preduzetnice ne uključe u evropske standarde i digitalnu ekonomiju, onda će dio Crne Gore ostati van najvažnijih tokova promjena.
Zato pitanje ženskog preduzetništva nije samo pitanje žena. To je pitanje budućnosti crnogorske ekonomije.
Crna Gora ne može graditi konkurentnu, evropsku i održivu ekonomiju ako ne koristi puni potencijal svojih građana. Žene koje pokreću biznis već pokazuju da taj potencijal postoji. Sada je zadatak institucija, finansijskog sektora, lokalnih zajednica i tržišta da im omoguće da iz faze opstanka pređu u fazu rasta.
Jer svaka nova preduzetnica znači više od jedne firme. Ona znači više samostalnosti, više lokalnog razvoja, više radnih mjesta i više vjere da se uspjeh može graditi i iz sopstvene zajednice.
U ekonomiji koja uključuje, žensko preduzetništvo ne smije biti dodatak. Ono mora biti jedan od stubova razvoja.
Napomena: Tekst je nastao u okviru projekta „Ekonomija koja uključuje: Lokalni biznisi, EU standardi i društvena odgovornost”, koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
