ECB bi u junu mogla povećati kamate: Rat sa Iranom i cijene energije ponovo guraju inflaciju
Evropska centralna banka (ECB) trebalo bi da poveća kamatne stope u junu, čak i ukoliko aktuelni mirovni pregovori sa Iranom dovedu do dogovora, ocijenila je članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel.
Kako je poručila, rat je trajao znatno duže nego što se prvobitno očekivalo, dok su visoke cijene energije počele da se prelivaju na širu ekonomiju.
ECB je tokom protekle godine držala kamatne stope nepromijenjenim, ali je već prošlog mjeseca raspravljala o mogućem povećanju, nakon što je snažan rast cijena energije pogurao inflaciju znatno iznad ciljanih dva odsto. Više kreatora monetarne politike u međuvremenu je signaliziralo da je akcija centralne banke sve izvjesnija.
„S obzirom na veličinu i upornost trenutnog šoka, ignorisanje više nije opcija, po mom mišljenju”, kazala je Schnabel. „Iz današnje perspektive, smatram da će povećanje kamata u junu biti potrebno.”
Mirovni dogovor vjerovatno ne bi zaustavio povećanje kamata
Iako su Sjedinjene Američke Države signalizirale napredak u mirovnim pregovorima sa Iranom, Schnabel smatra da je ECB možda već prešla tačku bez povratka.
Razlog je, kako navodi, činjenica da je energetska infrastruktura već pretrpjela ozbiljnu štetu, dok visoke cijene energije sve snažnije utiču na ostatak ekonomije.
„Čak i kada bi se rat završio danas, velika šteta već je nanijeta energetskoj infrastrukturi i globalnim lancima snabdijevanja”, rekla je Schnabel, nekadašnja univerzitetska profesorka. „Zato vjerujem da bi monetarna reakcija i tada bila potrebna.”
Ona je dodala da su se okolnosti razvile nepovoljnije od takozvanog negativnog scenarija ECB-a, koji je pretpostavljao brzo smirivanje i normalizaciju cijena nafte.
Inflacija se širi izvan energije
Inflacija je prošlog mjeseca dostigla tri odsto, a nova povećanja se očekuju. Kreatori politike strahuju da bi visoki troškovi energije mogli povećati cijene drugih proizvoda i usluga, kroz takozvane sekundarne efekte.
U najgorem slučaju, to bi moglo pokrenuti inflatornu spiralu koju je kasnije teško zaustaviti.
Schnabel smatra da se dio tih sekundarnih efekata već vidi u anketama i ekonomskim pokazateljima, uključujući ECB-ovu anketu o očekivanjima potrošača, PMI podatke i indikator ekonomskog raspoloženja Evropske komisije.
„Vidimo sve više znakova da se šok preliva na druge djelove potrošačke korpe”, kazala je ona.
Nakon juna, ECB se, prema njenim riječima, ne bi trebalo unaprijed obavezivati na bilo koji konkretan potez, već bi odluke trebalo donositi od sastanka do sastanka, u skladu sa novim podacima.
Ipak, Schnabel je ukazala da osnovna projekcija same ECB uključuje dva povećanja kamatnih stopa, što sugeriše da jedno povećanje možda neće biti dovoljno.
Finansijska tržišta već su u potpunosti uračunala dva povećanja depozitne stope ECB-a, koja trenutno iznosi dva odsto, dok vide oko 50 odsto šanse za treći potez u narednih godinu dana. Ekonomisti su oprezniji i očekuju dva povećanja, nakon čega bi sredinom 2027. moglo uslijediti smanjenje kamata, pokazala je Reutersova anketa.
Slab rast eurozone komplikuje odluku
Jedan od glavnih razloga zbog kojih analitičari očekuju samo umjereno zaoštravanje monetarne politike jeste slaba ekonomija eurozone. Visoke cijene energije mogle bi dodatno opteretiti rast, i to više nego što se prvobitno očekivalo.
Evropska komisija je prošle sedmice prognozirala rast ekonomije eurozone od 0,9 odsto u 2026. godini, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na prošlu godinu. Schnabel smatra da bi i ta prognoza mogla biti previše optimistična.
„S obzirom na visoku upornost šoka, vjerujem da će negativan uticaj na ekonomski rast takođe biti snažniji”, rekla je ona. „Vidjeli smo oštar pad indikatora povjerenja, posebno među potrošačima.”
„Sve to ukazuje na negativne rizike po ekonomski rast i pozitivne rizike po inflaciju”, dodala je Schnabel.
Kao članica Izvršnog odbora zadužena za tržišne operacije ECB-a, Schnabel je kazala da finansijska tržišta zasad relativno mirno prihvataju razvoj situacije, te da nedavna volatilnost prinosa na državne obveznice nije zabrinjavajuća.
„Rast prinosa na obveznice u eurozoni uglavnom je vođen povećanjem inflacione kompenzacije”, rekla je ona. „To dijelom odražava rast premije za inflacioni rizik, usljed povećane neizvjesnosti u vezi sa budućim kretanjem inflacije.”
Govoreći o svojoj budućnosti, Schnabel, kojoj mandat u ECB-u ističe krajem 2027. godine, poručila je da bi bila spremna da preuzme funkciju predsjednice ECB-a ukoliko bi joj to bilo ponuđeno.
