AI već mijenja bankarstvo: Studenti uče kako da prođu intervju sa algoritmom, bankari strahuju za poslove
Vještačka inteligencija sve dublje ulazi u finansijsku industriju – od selekcije kandidata i korisničke podrške, do analize transakcija i pripreme materijala za klijente. Banke tvrde da će AI povećati efikasnost, ali sve je jasnije da će dio poslova, posebno početnih i operativnih, nestati ili biti značajno smanjen.
Andre Bonnick, student Univerziteta Warwick, satima vježba odgovore za razgovor za posao u finansijama. Uči ključne riječi iz oglasa, trenira kontakt očima i primjenjuje savjete koje je dobio od regrutera.
Ali Bonnick se ne sprema za prvi razgovor sa menadžerom iz ljudskih resursa. Priprema se za intervju sa softverom koji pokreće vještačka inteligencija.
Kako sve više finansijskih kompanija uvodi AI u procese zapošljavanja, studenti koji žele karijeru u bankarstvu i finansijama sve češće prvi kontakt sa potencijalnim poslodavcem imaju upravo preko algoritma. A i kada prođu taj prag, čeka ih mnogo veće pitanje: da li će ti poslovi uopšte postojati za ljude za nekoliko godina?
Direktori banaka sve otvorenije govore o smanjenju broja zaposlenih
Većina vodećih bankarskih direktora slaže se u jednoj ocjeni: vještačka inteligencija će dovesti do ukidanja dijela radnih mjesta.
Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon rekao je u decembru da će ta tehnologija “eliminisati poslove”. Šefica Citigroupa Jane Fraser kazala je da neka radna mjesta “više neće biti potrebna”, dok je predsjednik Goldman Sachsa John Waldron dio zaposlenih opisao kao “ljudsku proizvodnu traku” zrelu za automatizaciju.
Slično je govorio i izvršni direktor Standard Chartereda Bill Winters, poručujući da se ne radi o klasičnom rezanju troškova, već o zamjeni “ljudskog kapitala niže vrijednosti” finansijskim i investicionim kapitalom koji se ulaže u tehnologiju. Winters se kasnije izvinio zbog tih komentara.
Takve izjave dodatno su uznemirile zaposlene u finansijskom sektoru, koji sve češće procjenjuju koliko su njihovi poslovi sigurni. Za razliku od ranijih talasa automatizacije, koji su uglavnom pogađali najjednostavnije administrativne zadatke, AI sada ulazi i u složenije funkcije.
“Može se reći da je srednji operativni sloj bankarstva ranjiv”, ocjenjuje David Parsons, advokat za radno pravo u firmi Mishcon de Reya. “Razlika u ovom talasu automatizacije je u tome što pogađa poslove više u hijerarhiji.”
Jedan investicioni bankar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je želio da ostane anoniman, našalio se da možda neće biti potreban za pet do deset godina, nakon što je koristio Microsoft Copilot da u posljednjem trenutku pripremi kratak prodajni nastup pred sastanak sa klijentom.
Manje šansi za početnike
Studenti su godinama birali finansije zbog visokih plata, prestiža i relativne stabilnosti. Sada se suočavaju sa tržištem na kojem je sve manje početnih pozicija.
“Razmišljao sam da upišem master studije, samo da bih dobio još jednu godinu za prijave za posao”, kaže Bonnick.
Prema riječima Debasisha Patnaika, senior partnera u McKinseyju i lidera QuantumBlacka, AI konsultantskog ogranka te kompanije, banke smanjuju klase junior analitičara i do dvije trećine, dok istovremeno oko 62 odsto AI talenata regrutuju upravo iz tih početnih grupa zaposlenih.
Ipak, Patnaik smatra da banke neće potpuno ukinuti programe za diplomce.
“Bankarstvo je posao koji se uči kroz praksu. Današnji junior analitičari postaju sjutrašnji izvršni direktori i managing direktori. Seniorska procjena ne može se proizvesti sa strane”, kaže on.
Drugim riječima, bankama će i dalje trebati mladi talenti, ali u manjem broju i sa drugačijim skupom vještina. Sve veći značaj imaće kombinacija finansijskog znanja, tehnološke pismenosti, rada sa podacima i sposobnosti da se AI alati koriste, kontrolišu i razumiju.
AI se zasad uvodi ciljano, ne kao “banka bez ljudi”
Iako se o vještačkoj inteligenciji često govori kao o tehnologiji koja će potpuno promijeniti bankarstvo, trenutno se najčešće primjenjuje u konkretnim, jasno definisanim oblastima: korisnička podrška, praćenje transakcija, nadzor trgovanja, priprema izvještaja, analiza poziva i personalizovano finansijsko savjetovanje.
“Nećemo u narednim godinama gledati neku banku iz naučne fantastike koju u potpunosti vodi agentna vještačka inteligencija”, kaže Antony Jenkins, bivši izvršni direktor Barclaysa i osnivač konsultantske firme 10x Banking Technologies. “Vidjećemo mnogo više pojedinačnih, ciljano primijenjenih slučajeva upotrebe.”
Citigroup, na primjer, uvodi razgovorni AI avatar za upravljanje imovinom, koji klijentima može pružati finansijske smjernice. Taj višejezični avatar može savjetovati klijente šta da urade kada im ističu bankarski depozitni certifikati ili kako da planiraju fond za obrazovanje djece.
Barclays koristi AI za praćenje poziva između klijenata i zaposlenih u korisničkom servisu, što, prema ocjeni izvršnog direktora CS Venkatakrishnana, povećava efikasnost bez direktnog ugrožavanja radnih mjesta. Banka je u februaru saopštila da je, od pokretanja programa u oktobru, generativna AI tehnologija sažela više od osam miliona korisničkih poziva.
Digitalna banka Revolut nedavno je lansirala AI asistenta u aplikaciji, pod nazivom AIR, koji korisnicima daje detaljan pregled potrošnje, razvrstava troškove na putovanja i osnovne potrebe, te omogućava podešavanje kartičnih kontrola.
Cilj je da upravljanje finansijama bude “jednostavno i prirodno kao slanje poruke”, kazala je Julia Ponomareva, partnerka i generalna menadžerka Revoluta za korisničko iskustvo i AI proizvode.
Rizici u zapošljavanju i diskriminaciji
Iako studenti poput Bonnicka vježbaju razgovore sa AI botovima, dio regrutera smatra da velike banke neće previše agresivno koristiti tu tehnologiju u intervjuima, jer su pravni i reputacioni rizici značajni.
Tom Lakin, globalni direktor za budućnost rada u regrutacionoj kompaniji Robert Walters, kaže da banke moraju biti oprezne, naročito zbog mogućnosti pristrasnosti algoritama. Podsjeća i da je najmanje jedna kompanija koja se bavila softverom za selekciju kandidata 2021. godine uklonila komponentu za analizu lica.
Rizici nijesu samo tehnološki. Ako banke budu masovno otpuštale mlađe zaposlene ili administrativno osoblje, gdje su žene često zastupljenije, mogle bi se suočiti sa optužbama za diskriminaciju.
“Ako otpuštate veliki broj juniora ili administrativnih radnika koji su pretežno žene, postoje ozbiljni diskriminacioni rizici”, kaže Parsons. “To je rizik koji se trenutno potcjenjuje.”
Da li su sva otpuštanja zaista zbog AI-ja?
Ipak, dio stručnjaka sumnja da su sva najavljena smanjenja broja zaposlenih zaista direktno povezana sa vještačkom inteligencijom.
Jamie Dimon je na JPMorganovom samitu u Kini u maju rekao da mnoge kompanije imaju previše birokratije i da bi mogle koristiti AI kao izgovor za činjenicu da neke ljude “nikada nije trebalo ni da zaposle”.
Za mnoge u finansijama, AI se predstavlja kao način da se uklone najteži, najdosadniji i najrepetitivniji zadaci. Ipak, u investicionom bankarstvu upravo su izrada prezentacija, modela vrednovanja i analiza često smatrani ključnim dijelom obuke mladih zaposlenih.
Ako algoritmi preuzmu taj početni rad, postavlja se pitanje gdje će budući bankari steći iskustvo potrebno za donošenje složenih odluka.
Finansije više nijesu siguran izbor kao nekad
Timothy Lee, student Univerziteta Warwick i predsjednik tamošnjeg društva za biznis i finansije, kaže da diplomcima generalno postaje teže da uđu u sektor.
“Prije Covida, klase su se značajno povećavale”, kaže Lee, koji je prihvatio posao u Wells Fargu. “Kada su banke dobro poslovale, zapošljavale su više ljudi. Sada im toliki broj više nije potreban.”
Neke banke, ipak, nastavljaju sa zapošljavanjem pripravnika i novih radnika. Bank of America, na primjer, ostaje pri planu da primi 2.000 ljetnjih pripravnika i još 2.000 zaposlenih na puno radno vrijeme u osam poslovnih linija.
Ali i ta banka želi da ukupan broj zaposlenih ostane stabilan, uz korišćenje AI-ja za povećanje efikasnosti.
Poruka finansijske industrije mladima zato postaje sve jasnija: ulazak u bankarstvo neće nestati, ali će biti teži, selektivniji i tehnološki zahtjevniji. Diploma i ambicija više nijesu dovoljne. U eri vještačke inteligencije, budući bankari moraće da pokažu da znaju ono što algoritam ne zna — da razumiju kontekst, prepoznaju rizik i donose procjene koje se ne mogu svesti na automatizovani obrazac.
