Bechtel i Jadransko-jonski auto-put: Ko je američki gigant koji želi velike projekte u Crnoj Gori
Američki Bechtel, jedna od najvećih građevinsko-inženjerskih kompanija u svijetu, ponovo se pominje kao zainteresovani partner za Jadransko-jonski auto-put u Crnoj Gori i BiH. Kompanija ima milijarde dolara prihoda, veliki backlog i bogato iskustvo na Balkanu, ali ugovor za ovaj projekat još nije potpisan.
Bechtel se pominje kao jedno od velikih imena zainteresovanih za infrastrukturne projekte u Crnoj Gori i regionu, prije svega za Jadransko-jonski auto-put – koridor koji bi povezao Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Riječ je o jednoj od najvećih privatnih inženjersko-građevinskih kompanija u svijetu, firmi koja iza sebe ima više od 25.000 završenih projekata u 160 zemalja i koja trenutno radi na nizu strateških energetskih, nuklearnih, industrijskih i infrastrukturnih projekata.
Za Crnu Goru je ključno pitanje jednostavno: da li bi Bechtel mogao biti ozbiljan partner za Jadransko-jonski auto-put – i pod kojim uslovima? Odgovor, za sada, glasi: interesovanje postoji i politički se više puta pominjalo, ali ugovor nije potpisan, niti je kompanija formalno izabrana za izvođača.
Kompanija koja ne objavljuje pune bilanse, ali posluje u velikim brojkama
Bechtel je privatna kompanija, u vlasništvu porodice Bechtel, pa za razliku od javno listiranih korporacija ne objavljuje detaljne godišnje bilanse, neto dobit, strukturu duga i sve pokazatelje koje investitori inače prate kod kompanija na berzi. To je važna ograda: o poslovanju se može govoriti na osnovu godišnjih izvještaja kompanije, sektorskih rang-lista i podataka iz ugovora, ali ne i na osnovu potpunih finansijskih izvještaja.
Prema posljednjem zvanično objavljenom godišnjem izvještaju, Bechtel je u 2024. ostvario ukupni prihod od 20,6 milijardi dolara, što je bilo 25 odsto više nego godinu ranije. Kompanija je prijavila i 17 milijardi dolara novih ugovorenih poslova, dok je vrijednost poslova u knjizi narudžbi, odnosno backlog, dostigla 58,2 milijarde dolara. Bechtel navodi da mu je backlog više nego udvostručen od 2020. godine.
Iako se često traže “bilansi za 2025”, javno dostupan cjelovit izvještaj za tu godinu nije pronađen. Zato je najpreciznije reći da su najnoviji detaljniji zvanični podaci oni iz izvještaja za 2024, dok se 2025. može posmatrati kroz nove ugovore, rang-liste i projekte pokrenute tokom godine.
Drugi najveći izvođač u SAD-u po sektorskoj rang-listi
Prema listi Engineering News-Recorda za 2025. godinu, koju prenosi Construction Dive, Bechtel je bio drugi najveći američki izvođač po prihodima u građevinarstvu. Na toj rang-listi Bechtel je prijavio 15,9 milijardi dolara prihoda za 2024. godinu, što je rast u odnosu na 12,9 milijardi dolara godinu ranije. Ispred njega je bio Turner Construction, sa 20,2 milijarde dolara, dok je Kiewit bio treći sa 14 milijardi dolara.
Ovdje treba razlikovati dvije brojke: Bechtelov zvanični ukupni prihod od 20,6 milijardi dolara iz sopstvenog izvještaja i prihod koji ENR koristi za rangiranje izvođača u SAD-u. Razlika potiče iz metodologije i obuhvata prihoda, ali oba podatka potvrđuju isti trend – Bechtel je ušao u 2025. kao finansijski snažan igrač, sa rastom i velikom knjigom ugovorenih poslova.
Kreditni rejting: Jak profil, ali bez javne ocjene agencija
Za razliku od država, banaka ili javnih kompanija koje izdaju obveznice, Bechtel nema široko dostupnu formalnu kreditnu ocjenu velikih rejting-agencija poput S&P, Fitch ili Moody’s. Razlog je jednostavan: riječ je o privatnoj kompaniji koja ne zavisi od javnog tržišta kapitala na način na koji zavise listirane korporacije.
To ne znači da kompanija nema kreditnu reputaciju. Naprotiv, Bechtel u sopstvenom izvještaju ističe “snažan bilans” i “dobro uspostavljen kreditni profil”, uz konzervativnu politiku upravljanja rizicima. U izvještajima o pojedinačnim projektima, angažman Bechtela se često tretira kao faktor koji smanjuje rizik realizacije, posebno kod velikih LNG i nuklearnih projekata.
Za potencijalne partnere u Crnoj Gori to znači da bi se finansijska provjera morala raditi kroz konkretnu ugovornu strukturu: ko finansira projekat, da li postoji garancija države, da li je model EPC, javno-privatno partnerstvo ili međudržavni aranžman, i ko preuzima rizik kašnjenja i rasta troškova.
LNG, nuklearna energija i čipovi: gdje Bechtel trenutno gradi
Bechtel je trenutno naročito aktivan u tri oblasti: energetici, nuklearnim projektima i industrijskim megaprojektima za proizvodnju čipova.
Jedan od najvažnijih novih poslova je proširenje LNG terminala Sabine Pass u Louisiani. Bechtel je u maju 2026. dobio ograničeno odobrenje za nastavak radova na sedmom LNG “trainu” u okviru projekta kompanije Cheniere. Projekat ulazi u fazu inženjeringa, nabavke i gradnje, dok se puni početak izgradnje očekuje početkom 2027. godine. Bechtel trenutno gradi 17 LNG proizvodnih jedinica na pet lokacija u dvije zemlje, koje bi po završetku trebalo da obezbijede oko 90 miliona tona LNG kapaciteta godišnje.
U nuklearnoj energetici, Bechtel je u fokusu zbog projekta Natrium Kemmerer Unit 1 u Wyomingu, koji realizuje sa kompanijom TerraPower. Riječ je o naprednom nuklearnom projektu koji Bechtel predstavlja kao model za ponovljivu, skalabilnu izgradnju novih reaktora. Kompanija navodi da primjenjuje standardizaciju, digitalne alate i strožu kontrolu troškova kako bi se smanjili rizici koji su pratili ranije velike nuklearne projekte.
Bechtel je uključen i u izgradnju prve poljske nuklearne elektrane, u konzorcijumu sa Westinghouseom. Projekat u Choczewu zasniva se na AP1000 tehnologiji, a ukupna vrijednost se procjenjuje na oko 192 milijarde zlota, odnosno oko 51 milijardu dolara. Početak gradnje očekuje se 2026. godine.
U junu 2026. Bechtel je izabran i kao građevinski partner Microna za veliki kompleks za proizvodnju memorijskih čipova u državi New York. Micron taj projekat predstavlja kao jedan od najvećih industrijskih projekata u američkoj proizvodnji čipova, sa procjenom od oko 50.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta.
Regionalno iskustvo: Bechtel-Enka već gradi puteve na Balkanu
Za Crnu Goru je posebno važno iskustvo koje Bechtel ima u regionu, najčešće kroz partnerstvo sa turskom kompanijom Enka. Taj konzorcijum gradio je ili gradi velike putne projekte u Albaniji, na Kosovu, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
U Sjevernoj Makedoniji, Bechtel i Enka izabrani su za izgradnju novih dionica Koridora 8 i Koridora 10d, ukupne dužine oko 110 kilometara. Koridor 8 je važan jer povezuje Jadransko i Crno more preko Albanije, Sjeverne Makedonije i Bugarske, dok je Koridor 10d dio šire panevropske mreže.
U Srbiji, Bechtel-Enka gradi Moravski koridor, auto-put dug 112 kilometara. Prema podacima kompanije, do januara 2026. otvoren je 71 kilometar puta, dok je projekat krajem 2024. prešao polovinu realizacije.
Ovi projekti su važni jer pokazuju da Bechtel nije nepoznat na Balkanu. Kompanija poznaje regionalne administracije, teren, političku dinamiku i model međudržavnih infrastrukturnih ugovora. Istovremeno, upravo taj model često otvara pitanje transparentnosti, konkurencije i cijene, jer veliki poslovi nerijetko idu kroz političko-državne aranžmane, a ne kroz klasične tendere.
Jadransko-jonski auto-put: Zašto je projekat važan za Crnu Goru
Jadransko-jonski auto-put trebalo bi da bude jedan od najvažnijih regionalnih infrastrukturnih pravaca jugoistočne Evrope. Ideja je da poveže Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, stvarajući savremenu putnu vezu duž istočne obale Jadrana i Jonskog mora.
Za Crnu Goru, taj pravac nije samo još jedan auto-put. On bi mogao da otvori novu vezu ka Hercegovini, Koridoru 5C, Hrvatskoj, luci Ploče i centralnoj Evropi. Bez te veze, crnogorska mreža auto-puteva ostaje dominantno usmjerena prema sjeveru i Srbiji, dok zapadna kopča prema BiH i Hrvatskoj ostaje slaba.
Zato je za Podgoricu ključno šta se dešava u Bosni i Hercegovini. Ako BiH ubrza dionicu od Počitelja, preko Stoca i Trebinja, do granice sa Crnom Gorom, tada crnogorska dionica dobija mnogo veći ekonomski smisao. Ako se taj dio ne gradi, Crna Gora rizikuje da sama razvija skupu dionicu bez pune regionalne funkcije.
Šta se zna o interesovanju Bechtela
Bechtel se u crnogorskom kontekstu pominje još od 2021. i 2022. godine, kada je tadašnji ministar finansija, a sada premijer Milojko Spajić, govorio o interesovanju Bechtela i Enke za gradnju Jadransko-jonskog auto-puta. Tada je pominjana dionica Podgorica–Čapljina, dužine oko 183 kilometra, uz procjenu da bi investicija vrijedila više od milijardu eura.
Američka kompanija bila je zainteresovana i za prvu dionicu auto-puta Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa, ali se nije prijavila na tender. Posao je na kraju dobila kineski CRBC.
U februaru 2026. interesovanje američkih investitora, među kojima se pominje i Bechtel, ponovo je otvoreno u Bosni i Hercegovini. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da su američki investitori zainteresovani za infrastrukturne projekte u Hercegovini, uključujući pravac preko Popovog polja, Stoca i Počitelja, odnosno trasu koja bi povezala BiH i Crnu Goru.
Istovremeno, Vlada Crne Gore i Sjedinjene Američke Države pripremale su međuvladin sporazum o saradnji na strateškim infrastrukturnim i energetskim projektima. U tom okviru Jadransko-jonski koridor pominjan je kao prioritet, uz mogućnost da američke institucije, poput EXIM banke i USTDA, pomognu u identifikovanju zainteresovanih američkih kompanija.
Važna ograda: U BiH je potpisan memorandum sa drugom američkom kompanijom
Iako se Bechtel pominje kao zainteresovani igrač, najnoviji konkretan korak u Bosni i Hercegovini ne odnosi se direktno na Bechtel. Krajem maja 2026. Ministarstvo saobraćaja Republike Srpske potpisalo je memorandum sa američkom kompanijom Rebajn Global za dio trase Stolac–Trebinje–granica sa Crnom Gorom. Memorandum važi pet godina i predviđa traženje modela finansiranja i pripremu projekta.
To znači da Bechtel jeste dio šire priče o američkom interesovanju za region, ali trenutno nema potvrde da je upravo ta kompanija dobila posao u BiH ili Crnoj Gori. U Crnoj Gori se, paralelno, pominje i francuski Bouygues za dionicu Čevo–Krivošije, što pokazuje da se za različite djelove Jadransko-jonskog pravca već interesuju različiti međunarodni igrači.
Šta bi Crna Gora morala da traži od velikog partnera
Ako Bechtel, Enka, Bouygues ili neka druga velika kompanija uđu u ozbiljne pregovore za Jadransko-jonski auto-put, Crna Gora bi morala da insistira na četiri stvari.
Prvo, na punoj transparentnosti cijene. Regionalno iskustvo pokazuje da međudržavni aranžmani mogu ubrzati projekte, ali mogu i smanjiti konkurenciju. Kod projekata vrijednih više od milijardu eura, mala razlika u cijeni znači desetine ili stotine miliona eura.
Drugo, na jasnoj raspodjeli rizika. Mora se znati ko snosi rizik kašnjenja, promjene trase, eksproprijacije, rasta cijena materijala i dodatnih radova. To je posebno važno kod crnogorskog terena, gdje tuneli, mostovi i geologija mogu značajno povećati troškove.
Treće, na usklađenosti sa EU pravilima. Crna Gora se približava članstvu u Evropskoj uniji, pa svaki veliki infrastrukturni ugovor mora biti usklađen sa pravilima javnih nabavki, konkurencije, državne pomoći i održivog javnog duga.
Četvrto, na regionalnoj koordinaciji. Jadransko-jonski auto-put ima smisla samo ako se istovremeno pomjeraju dionice u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Ako susjedne države ne napreduju, crnogorski dio može ostati skupa infrastruktura bez pune saobraćajne logike.
Bechtel je finansijski snažna, globalno prisutna kompanija sa iskustvom u velikim infrastrukturnim projektima i jasnim regionalnim tragom na Balkanu. Najnoviji dostupni podaci pokazuju rast prihoda, veliki backlog i niz novih projekata u energetici, nuklearnoj industriji, LNG-u, čipovima i putnoj infrastrukturi.
Za Crnu Goru, međutim, ključno nije samo ime kompanije, već model saradnje. Bechtel bi mogao biti ozbiljan partner za Jadransko-jonski auto-put, ali za sada nema potpisanog ugovora, nema potvrđene cijene, nema dogovorene finansijske konstrukcije i nema jasnog rasporeda radova.
Najrealniji zaključak je da je američki kapital ponovo u igri, da je Bechtel među potencijalnim akterima, ali da će se prava odluka donositi tek kada Crna Gora, BiH i međunarodni partneri usklade trasu, finansiranje i pravni model realizacije. Do tada, Jadransko-jonski auto-put ostaje jedan od najvažnijih, ali i najkompleksnijih infrastrukturnih projekata za budućnost Crne Gore.
