Inflacija ubrzava, krediti već skuplji: ECB pred novom odlukom o kamatama
Inflacija u eurozoni porasla je u septembru na 3,8 odsto, ali bi Evropska centralna banka mogla sačekati decembar za novo povećanje kamata. Već rastući troškovi zaduživanja i nestabilnost na tržištu obveznica dodatno komplikuju odluku.
Evropska centralna banka (ECB) suočava se sa rastućim pritiskom da ponovo poveća kamatne stope, ali bi poskupljenje zaduživanja i rizici za finansijsku stabilnost mogli biti razlog da naredni potez odloži. Prema procjeni analitičara Capital Economicsa, novo povećanje kamata najizglednije je u decembru, iako bi dodatni rast cijena energije mogao ubrzati odluku, javlja Reuters.
Godišnja inflacija u eurozoni u septembru dostigla je 3,8 odsto, u odnosu na 3,2 odsto u avgustu, pokazuje preliminarna procjena Eurostata. Cijene energije porasle su 18,8 odsto na godišnjem nivou, dok je rast cijena usluga ubrzao sa 3 na 3,2 odsto. Eurostat
Takvi podaci stavljaju ECB pred težak izbor: skuplja energija pojačava inflatorne pritiske, dok rast tržišnih kamata već otežava finansiranje država i privrede.
Novo povećanje kamata najizglednije u decembru
Analitičar Capital Economicsa Džek Alen-Rejnolds ocjenjuje da septembarski podaci o inflaciji ne mijenjaju očekivanje da će ECB sačekati decembar prije narednog povećanja kamata. Ipak, upozorava da ni povećanje u oktobru ne bi bilo veliko iznenađenje ako cijene energije nastave da rastu u narednim sedmicama.
Tržišta ECB-ov najavljeni „odmjereni“ odgovor tumače kao povećavanje kamata uz vremenske razmake, moguće u terminima objavljivanja kvartalnih ekonomskih projekcija. To, međutim, nije unaprijed utvrđen raspored odluka.
Prema tržišnim očekivanjima koja prenosi Reuters, investitori računaju na do tri dodatna povećanja depozitne stope ECB-a, koja trenutno iznosi 2,5 odsto, tokom narednih godinu dana. U trenutku izvještavanja vjerovatnoću oktobarskog povećanja ocjenjivali su kao zanemarljivu, dok naredno povećanje nije bilo potpuno uračunato u tržišne cijene prije januara.
Procjena Capital Economicsa o decembru, dakle, razlikuje se od tadašnjih tržišnih očekivanja. Obje su podložne promjenama, a nijedna ne predstavlja odluku ECB-a.
Hoće li se skupa energija preliti na ostale cijene?
Zagovornici strože monetarne politike smatraju da su troškovi energije previsoki već dovoljno dugo da počnu da izazivaju takozvane efekte drugog kruga — rast drugih cijena i zarada nakon početnog energetskog udara.
Posebno upozoravaju na poskupljenje prirodnog gasa, koje bi moglo brže nego ranije da se prenese na cijene struje i grijanja, poslovne troškove i, posljedično, cijene drugih proizvoda i usluga.
Drugi dio kreatora monetarne politike ukazuje na slabije tržište rada, koje zaposlenima ograničava prostor da traže velika povećanja zarada. Uz to, nagli rast dugoročnih troškova zaduživanja mogao bi usporiti tražnju i ublažiti rast cijena.
Tržište obveznica dodatno komplikuje odluku
Za narednu odluku ECB-a presudna bi, prema ocjenama ekonomista koje prenosi Reuters, mogla biti finansijska stabilnost.
Troškovi zaduživanja naglo su porasli, dijelom zbog skoka prinosa na američke državne obveznice na najviši nivo u 24 godine. Taj rast prenosi se i na druge dužnike, dok investitori istovremeno zahtijevaju veću premiju za ulaganje u rizičniju imovinu.
Posebnu pažnju privlači Francuska. Razlika između prinosa na francuske i uporedive njemačke državne obveznice dostigla je višedecenijske maksimume, pojačavajući zabrinutost za održivost francuskog duga.
U takvim okolnostima ECB bi mogao privremeno zadržati kamate na postojećem nivou kako ne bi dodatno uzburkao tržišta. Ekonomisti navode da inflatorna kretanja, uprkos ubrzanju ukupne inflacije, zasad ne zahtijevaju hitnu i snažnu reakciju.
