Bitka za Addiko: Raiffeisen pokušava da zaključa preuzimanje uprkos većoj ponudi NLB-a
Raiffeisen Bank International AG (RBI) namjerava da snizi minimalni prag prihvatanja u dobrovoljnoj javnoj ponudi za preuzimanje Addiko Bank AG, čime bi austrijska bankarska grupa mogla značajno povećati šanse da zaključi posao uprkos finansijski izdašnijoj konkurentskoj ponudi slovenačke NLB grupe.
RBI je objavio da je planirana izmjena ponude 6. jula predata austrijskoj Komisiji za preuzimanje i da je trenutno u postupku razmatranja. Dosadašnja ponuda bila je uslovljena dobrovoljnim minimalnim pragom prihvatanja od više od 75 odsto svih izdatih akcija Addika.
Taj detalj je presudan za rasplet akvizicione bitke. Kod dobrovoljnih ponuda za sticanje kontrole po austrijskim pravilima zakonski prag je 50 odsto plus jedna akcija, dok ponuđač može sam postaviti viši prag, poput 75 ili 90 odsto.
RBI je već ranije saopštio da je do 29. juna u 9.30 sati dobio izjave o prihvatanju ponude za ukupno 9.890.151 akciju Addiko banke, što odgovara udjelu od 50,72 odsto svih izdatih akcija. U taj paket uključeno je i 1.878.167 akcija, odnosno 9,63 odsto Addika, koje drži Alta Group d.o.o.
Prema istoj objavi, do tog trenutka platni i obračunski agent nije primio nijednu izjavu o povlačenju ranije prihvaćenih ponuda, iako akcionari koji su prihvatili ponudu prije poboljšanja konkurentske ponude NLB-a imaju zakonsko pravo povlačenja. Period prihvatanja ponude RBI-ja ističe 22. jula 2026. u 17 sati po srednjoevropskom vremenu.
Trka za Addiko dodatno se zaoštrila nakon što je NLB podigao svoju ponudu na 37 eura po akciji. To je 10,50 eura više od ponude RBI-ja, koja iznosi 26,50 eura po akciji, odnosno oko 40 odsto više po akciji.
Upravni odbor Addiko banke ranije je preporučio akcionarima da prihvate ponudu RBI-ja, ocjenjujući da ona ima veću vjerovatnoću realizacije, ali je nakon poboljšane ponude NLB-a povukao tu preporuku. Addiko sada ne preporučuje izričito ni prihvatanje ni odbijanje bilo koje od dvije ponude, iako konstatuje da je NLB-ova ponuda finansijski atraktivnija.
Drugim riječima, NLB nudi više, ali RBI za sada ima ono što je u ovoj fazi možda važnije: već prihvaćen paket iznad 50 odsto akcija i namjeru da formalni prag spusti sa dosadašnjih 75 odsto. Ako austrijska Komisija za preuzimanje odobri izmjenu, RBI bi mogao ući u završnicu s mnogo jačom pozicijom.
Za Crnu Goru je posebno važan plan koji prati ponudu RBI-ja. Prema ranijoj najavi, u slučaju uspješnog preuzimanja Addika, RBI namjerava da zadrži poslovanje Addika u Hrvatskoj i Sloveniji, dok bi banke u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori bile izdvojene i prodate srpskoj Alta Group, uz uslov regulatornih odobrenja i zaključenja transakcije.
To znači da ishod preuzimanja Addika nije samo pitanje cijene akcija na Bečkoj berzi, već i buduće vlasničke arhitekture bankarskog tržišta u regionu. U crnogorskom slučaju, uspjeh RBI-jeve ponude otvorio bi put da Addiko Bank AD Podgorica pređe pod kontrolu Alta Group, dok bi uspjeh NLB-a značio sasvim drugačiji regionalni scenario.
Alta Group je jedan od ključnih akcionara u ovoj priči i već je tenderovala svoj udio u korist RBI-jeve ponude. Riječ je o poslovnoj grupi povezanoj sa Davorom Macurom, srpskim biznismenom čiji se poslovni sistem posljednjih godina brzo širio u bankarstvu, platnim uslugama, nekretninama i drugim oblastima. Mediji u Srbiji ranije su pisali o njegovom preuzimanju vrijedne imovine bivšeg IMT-a preko kompanije ABL Solvent, kao i o pažnji javnosti koju je izazvalo preusmjeravanje uplata računa Elektroprivrede Srbije na račun u Alta banci.
Addiko je nastao iz nekadašnje Hypo Alpe Adria mreže nakon krize i restrukturiranja austrijske banke. EBRD navodi da je bankarska grupa uspostavljena kao dio rješavanja nacionalizovane Hypo Alpe Adria grupe, a potom su je 2015. preuzeli Advent International i Evropska banka za obnovu i razvoj.
U završnici procesa, pitanje više nije samo ko nudi veću cijenu, već ko može obezbijediti realizaciju transakcije. NLB ima finansijski atraktivniju ponudu, ali RBI pokušava da pravno i tehnički učvrsti prednost koju već ima kroz prihvaćenih 50,72 odsto akcija. Rok do 22. jula zato postaje ključni datum za rasplet jedne od najvažnijih bankarskih akvizicija u regionu.
