Crna Gora dobija novi sistem za strane radnike: Bez saglasnosti Zavoda nema dozvole

Crna Gora planira uvođenje jedinstvene dozvole za boravak i rad stranaca, uz obaveznu saglasnost Zavoda za zapošljavanje i povezivanje evidencija više državnih institucija. Broj izdatih dozvola gotovo je udvostručen od 2021. godine, dok Vlada procjenjuje da bi godišnje javne obaveze po osnovu rada oko 40.000 stranaca mogle dostići približno 60 miliona eura.

Vlada Crne Gore priprema novi sistem izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca, kojim bi trebalo da bude pojačana kontrola poslodavaca, naplate poreza i doprinosa, ali i usklađenost domaćih propisa sa pravilima Evropske unije.

Prema Informaciji objavljenoj na sajtu Vlade, planirano je uvođenje jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad, koju bi i dalje izdavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), ali tek nakon pribavljanja saglasnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

To znači da bez pozitivnog mišljenja Zavoda dozvola više ne bi mogla biti izdata.

MUP izdaje, Zavod provjerava tržište rada

MUP bi i u novom sistemu primao zahtjeve, provjeravao potpunost i vjerodostojnost dokumentacije, utvrđivao identitet podnosioca i pribavljao podatke iz službenih evidencija.

Zavod za zapošljavanje bi, s druge strane, procjenjivao da li su ispunjeni uslovi za pristup stranca crnogorskom tržištu rada. Provjera bi obuhvatala potrebe tržišta, ispunjenost uslova kod poslodavca, eventualne zabrane zapošljavanja, kontrolu tržišta rada i raspoložive kvote.

Vlada smatra da bi ovu oblast trebalo urediti posebnim zakonom o zapošljavanju i samozapošljavanju stranaca. Time bi bile jasnije razgraničene nadležnosti MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Posebni propis trebalo bi da obuhvati i zapošljavanje državljana članica EU i članova njihovih porodica, koji nakon pristupanja Crne Gore Uniji neće biti u klasičnom režimu radnih dozvola.

Podaci poslodavaca provjeravaće se iz više evidencija

Novi sistem podrazumijeva znatno širu elektronsku razmjenu podataka između državnih institucija.

Poreska uprava trebalo bi da omogući provjeru poreskih obaveza i finansijskog poslovanja poslodavaca, kao i uvid u podatke o registraciji firmi, stečajevima, likvidacijama i njihovom poslovnom statusu u Centralnom registru privrednih subjekata.

Fond za zdravstveno osiguranje obezbijedio bi podatke o socijalnom osiguranju radnika i aktivnom poslovanju poslodavaca, dok bi Inspekcija rada dostavljala informacije o ranije utvrđenim nepravilnostima prilikom zapošljavanja i angažovanja stranaca.

Cilj je da institucije prilikom odlučivanja o dozvoli imaju potpuniju sliku o poslodavcu, umjesto da se provjera završava samo na dokumentaciji dostavljenoj uz zahtjev.

Broj dozvola gotovo udvostručen za četiri godine

Potreba za strožom kontrolom obrazlaže se snažnim rastom broja stranaca koji dobijaju dozvole za boravak i rad u Crnoj Gori.

Tokom 2021. godine izdato je 20.580 dozvola, da bi taj broj 2022. porastao na 29.319, a 2023. na 38.943. U 2024. godini izdato je 38.019 dozvola, dok je 2025. dostignut rekord od 40.567.

To znači da je broj izdatih dozvola između 2021. i 2025. porastao za više od 97 odsto, odnosno da je praktično udvostručen.

Od početka 2026. do 1. juna izdato je još 14.778 dozvola.

Važećim Zakonom o strancima dozvole se mogu izdati radi zapošljavanja, sezonskog zapošljavanja i rada upućenih radnika, dok godišnju kvotu utvrđuje Vlada u skladu sa migracionom politikom i potrebama tržišta rada.

Pitanje od 60 miliona eura

U dokumentu Vlade posebno je otvoreno pitanje koliko država zaista naplati poreza, doprinosa i drugih obaveza nakon izdavanja dozvola.

Poslodavac je, prema Zakonu o strancima, dužan da u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključi ugovor o radu sa strancem i prijavi ga na obavezno socijalno osiguranje.

Vlada upozorava da angažovanje neprijavljenih stranih radnika, osim kršenja propisa, proizvodi značajne fiskalne posljedice i stvara nelojalnu konkurenciju poslodavcima koji uredno izmiruju obaveze.

U Informaciji je navedena ilustrativna računica prema kojoj bi, uz približno 40.000 izdatih dozvola i minimalne mjesečne javne obaveze od oko 120 eura po radniku, u budžet trebalo da bude uplaćivano oko 4,8 miliona eura mjesečno, odnosno približno 60 miliona eura godišnje.

Vlada zato postavlja pitanje da li je taj iznos zaista uplaćen u budžet tokom 2025. godine.

Ipak, navedeni iznos nije utvrđena procjena poreskog gubitka, već okvirna računica potencijalnih prihoda. Stvarni iznos zavisi od trajanja angažovanja, visine zarada, vrste ugovora i broja radnika koji su uredno prijavljeni.

Više od 1.000 stranih vlasnika firmi bez fiskalnog prometa

MUP, Uprava policije i Poreska uprava krajem 2025. identifikovali su više od 1.000 stranaca, većinom državljana Turske, koji od 1. januara do 1. novembra te godine nijesu imali ni euro evidentiranog fiskalizovanog ulaza ili izlaza.

Riječ je, kako se navodi, o izvršnim direktorima i vlasnicima firmi.

Taj podatak sam po sebi ne predstavlja dokaz neprijavljenog rada ili izbjegavanja poreza, ali je za nadležne institucije upozorenje da sadašnji sistem ne omogućava dovoljno brzu i efikasnu provjeru stvarnog poslovanja i statusa stranaca.

Primjena zahtijeva nove zakone

Predloženi model trebalo bi da bude jedan od glavnih mehanizama za upravljanje zakonitim migracijama, smanjenje sive ekonomije i kontrolu pristupa stranaca crnogorskom tržištu rada.

Njegovo uvođenje, međutim, neće biti trenutno. Potrebne su izmjene Zakona o strancima i Zakona o graničnoj kontroli, donošenje posebnog zakona o zapošljavanju i samozapošljavanju stranaca, kao i povezivanje informacionih sistema državnih organa.

Vladina Informacija ne precizira datum početka primjene novog sistema, rok za donošenje zakona niti da li će cijela procedura izdavanja jedinstvene dozvole biti digitalizovana.