Crna Gora i SAD usaglasile strateški sporazum: U fokusu Jadransko-jonski auto-put, Luka Bar, gasovod…

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države usaglasile su konačan tekst međuvladinog sporazuma koji stvara okvir za uključivanje američkih kompanija u izgradnju Jadransko-jonskog koridora, modernizaciju Luke Bar i realizaciju energetskih, bezbjednosnih i tehnoloških projekata. Dokument predviđa mogućnost finansijske podrške američkih institucija, oslobađanje od PDV-a i carina, kao i cilj da se koristi do 50 odsto crnogorske robe, dobavljača i podizvođača. Međudržavni sporazum potpisali su pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za ekonomska, energetska i poslovna pitanja, Kejleb Or, i ministarka javnih radova Vlade Crne Gore, Majda Adžović.

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države završile su pregovore i usaglasile konačan tekst sporazuma o saradnji u realizaciji strateških projekata, koji obuhvata Jadransko-jonski koridor, Luku Bar, gasnu i energetsku infrastrukturu, sisteme za skladištenje energije, data centre i bezbjednosnu opremu na graničnim prelazima.

Kako se navodi u izvještaju Ministarstva javnih radova, u koji je portal Investitor imao uvid, pregovori su trajali nešto duže od dva mjeseca, tokom kojih je održano osam pregovaračkih rundi. Počeli su 20. februara, a završeni 24. aprila 2026. godine postizanjem saglasnosti o svim pitanjima.

Sporazum još nije potpisan. Usaglašeni tekst predstavlja osnov za sprovođenje procedura odobravanja i potpisivanja, dok će stupiti na snagu tek nakon što Crna Gora diplomatskom notom obavijesti SAD da su završene sve potrebne unutrašnje procedure.

Jadransko-jonski koridor uključuje puteve, gasovod i optičku mrežu

Među najvažnijim projektima navedenim u sporazumu nalazi se Jadransko-jonski koridor, koji bi preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine trebalo da poveže Albaniju i Hrvatsku i premosti nedostajuću obalnu vezu između koridora 5 i 8 Transevropske transportne mreže.

Prema usaglašenom tekstu, projekat koridora ne obuhvata samo izgradnju putne infrastrukture, već i postavljanje optičkih kablova i izgradnju gasovoda.

Sporazum otvara prostor i za razvoj kapaciteta u oblasti kritičnih minerala i energetike na teritoriji Crne Gore, uključujući gasnu infrastrukturu i baterijske sisteme za skladištenje električne energije.

Predviđeni su i modernizacija, proširenje i razvoj energetske infrastrukture, sa ciljem povećanja energetske efikasnosti, diverzifikacije sektora i jačanja sigurnosti snabdijevanja energijom.

Luka Bar i data centri na listi budućih projekata

Modernizacija Luke Bar navedena je među budućim potencijalnim projektima koji bi mogli biti realizovani u saradnji sa američkim kompanijama i institucijama.

Na listi su i data centri industrijskih razmjera, mrežna infrastruktura, softver i usluge podrške u oblasti informacionih tehnologija, kao i dodatno širenje optičke infrastrukture.

Sporazum omogućava da se lista projekata naknadno proširuje. Novi projekti, čak i iz sektora koji trenutno nijesu navedeni u dokumentu, moći će da budu uključeni razmjenom diplomatskih nota između nadležnih institucija dvije države.

Skeneri na svim granicama i komandni centar u Podgorici

Poseban segment sporazuma odnosi se na bezbjednost i tehnologiju.

Planirano je uvođenje sistema za skeniranje tereta na graničnim prelazima Crne Gore prema Albaniji, Kosovu, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i u Luci Bar.

Svi sistemi trebalo bi da budu povezani sa centralnim komandnim centrom za skeniranje u Podgorici.

Dokument ne sadrži procijenjenu vrijednost ovog projekta, rokove za realizaciju niti konkretne proizvođače opreme.

Crna Gora bira američke partnere

Na osnovu specifikacija koje dostavi Crna Gora, američka strana trebalo bi da sačini listu kompanija koje ispunjavaju uslove za realizaciju pojedinačnih projekata.

U taj proces biće uključeni Stejt department i, prema potrebi, Ministarstvo trgovine SAD, Američka izvozno-uvozna banka – EXIM Bank, Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija – DFC i Agencija SAD za trgovinu i razvoj – USTDA.

Crna Gora će, prema sporazumu, zadržati isključivo pravo da izabere američku kompaniju ili više njih sa kojima će pregovarati o realizaciji projekata.

Prilikom izbora trebalo bi da budu razmatrani odnos cijene i kvaliteta, troškovi tokom životnog ciklusa projekta, reference ponuđača i drugi relevantni kriterijumi.

Do 50 odsto crnogorske robe, dobavljača i podizvođača

Projektne specifikacije moći će da sadrže cilj da se u realizaciji koristi do 50 odsto crnogorske robe, dobavljača i podizvođača, koji bi bili izabrani putem javnog poziva.

Formulacija iz sporazuma predstavlja cilj, a ne unaprijed garantovanu kvotu domaćim kompanijama. Identifikovane američke kompanije trebalo bi da obavijeste crnogorsku stranu o rezultatima javnih poziva za izbor domaćih dobavljača i podizvođača.

Ova odredba mogla bi da bude posebno značajna za crnogorske građevinske, energetske, logističke i tehnološke kompanije ukoliko dođe do realizacije velikih infrastrukturnih projekata obuhvaćenih sporazumom.

Projekti oslobođeni PDV-a i carina

Jedna od finansijski najznačajnijih odredbi predviđa da Crna Gora od plaćanja PDV-a i carinskih dažbina oslobodi transakcije povezane sa strateškim projektima obuhvaćenim sporazumom.

Način na koji će se ta oslobađanja primjenjivati moraće da bude uređen crnogorskim zakonodavstvom.

Dokument, međutim, ne precizira koliki bi mogao da bude fiskalni efekat oslobađanja, jer će on zavisiti od vrijednosti i strukture projekata koji budu ugovoreni.

Američko finansiranje nije garantovano

Sporazum ostavlja mogućnost da SAD razmotre finansiranje i drugu razvojnu podršku kroz DFC, EXIM Banku i USTDA.

Ipak, riječ je o mogućnosti, a ne o automatskoj finansijskoj obavezi američke strane. Svaki projekat moraće pojedinačno da prođe procjenu, dubinsku analizu i procedure odobravanja nadležnih američkih institucija.

Odobravanje podrške zavisiće i od usklađenosti projekta sa strateškim prioritetima SAD, kao i od finansijskih i pravnih kriterijuma svake institucije.

Uslovi saradnje i eventualna finansijska podrška biće uređivani dodatnim sporazumima, dok Crna Gora zadržava mogućnost da koristi i druge izvore finansiranja.

Sporovi sa kompanijama prema crnogorskom zakonodavstvu

Eventualni sporovi između vlada Crne Gore i SAD rješavaće se isključivo konsultacijama.

S druge strane, sporovi između Crne Gore i izabranih američkih kompanija trebalo bi da budu rješavani u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom i procedurama koje ugovorne strane utvrde.

Sporazum može raskinuti bilo koja država, uz pisano obavještenje diplomatskim putem, pri čemu bi prestao da važi 90 dana od dana dostavljanja obavještenja.

Dokument će biti zaključen na crnogorskom i engleskom jeziku, ali će u slučaju nejasnoća ili neslaganja mjerodavan biti tekst na engleskom jeziku.

Ambasada SAD: Dio plana “Amerika na prvom mjestu”

Iz Amabasade SAD- u Podgorici su istakli da će Crna Gora imati koristi od inovativnih, stručnih i pouzdanih američkih ponuđača u ključnim sektorima, uključujući infrastrukturu, bezbjednost, energetiku i tehnologiju, “čime se ispunjava obećanje predsjednika Trampa o proširenju mogućnosti za američke biznise i radnike kao dio njegove spoljne politike ‘Amerika na prvom mjestu’”.

Ministarka Adžović je za RTCG istakla da je potpisivanje ovog sporazuma između Crne Gore i SAD potvrda snage i zrelosti odnosa dvije države.

“Posebno je važno što naše strateško partnerstvo dobija novu razvojnu dimenziju i otvara mogućnosti za realizaciju projekata od dugoročnog značaja za Crnu Goru. Želimo savremenu infrastrukturu, snažnu i održivu energetiku i pristup znanju i najnovijim tehnologijama. Ovaj sporazum daje okvir da te ambicije pretvorimo u konkretne rezultate i zato vjerujem da smo ovim projektima uspostavili temelje po kojima će se ovo partnerstvo prepoznavati u godinama koje dolaze”, poručila je Adžović.