Dugoročno zaduživanje SAD najskuplje od 2007. godine
Prinos na 30-godišnje američke obveznice dostigao je 5,244 odsto, nakon što je odluka Federalnih rezervi da ne povećaju kamate pojačala zabrinutost investitora zbog inflacije i budućeg pravca monetarne politike
Troškovi dugoročnog zaduživanja Sjedinjenih Američkih Država porasli su na najviši nivo u posljednjih 19 godina, šaljući upozorenje da bi period skupog novca u najvećoj svjetskoj ekonomiji mogao potrajati duže nego što su tržišta očekivala.
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice dostigao je u četvrtak 5,244 odsto, što je najviši nivo od 2007. godine. Do skoka je došlo nakon što su Federalne rezerve (Fed) zadržale referentnu kamatnu stopu, ali nijesu uspjele da investitorima pruže jasnu sliku o svojim narednim potezima, objavio je Reuters.
Rast prinosa znači da investitori traže veću naknadu kako bi dugoročno finansirali američku državu. Istovremeno, cijene postojećih obveznica padaju jer nove hartije nude atraktivniji prinos.
Fed zadržao kamate, ali odluka podijelila zvaničnike
Američka centralna banka zadržala je referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto. Odluka je usvojena sa devet glasova za i tri protiv, što je pokazalo neuobičajeno snažnu podijeljenost unutar Federalnog komiteta za otvoreno tržište.
Tri člana komiteta tražila su povećanje kamate za 0,25 procentnih poena, navodeći zabrinutost zbog inflatornih pritisaka. Sam Fed je potvrdio da inflacija ostaje povišena u odnosu na cilj od dva odsto, djelimično zbog poremećaja koji su doveli do rasta cijena energije. Zvanično saopštenje Feda
Američka potrošačka inflacija u junu je usporila na 3,5 odsto, ali je i dalje znatno iznad cilja centralne banke. Dodatni rizik predstavlja rast cijena nafte usljed obnovljenih tenzija između SAD i Irana.
Cijena nafte ponovo je premašila 90 dolara po barelu, što povećava mogućnost novog inflatornog udara preko cijena goriva, transporta i proizvodnje.
Tržište traži jasniji pravac
Investitore je posebno uznemirio pristup novog predsjednika Feda Kevina Vorša, koji je odustao od uobičajene prakse da centralna banka tržištima unaprijed signalizira vjerovatni pravac kamatnih stopa.
Takav pristup ostavio je učesnike na tržištu bez jasnih smjernica, zbog čega analitičari odluku Feda opisuju kao „jastrebovsko zadržavanje“ kamata – kamate sada nijesu povećane, ali je ostavljena otvorena mogućnost za njihovo skoro podizanje.
„Ako je predsjednik Feda toliko odlučan u borbi protiv inflacije kao što tvrdi, zašto već nije reagovao“, pitanje je koje tržište postavlja Voršu, ocijenio je za Reuters Kelvin Ce, šef američke strategije i ekonomskih istraživanja u BNP Paribasu.
Vjerovatnoća da će Fed povećati kamatu za 0,25 procentnih poena već u septembru porasla je na oko 63 odsto, sa približno 57 odsto sedmicu ranije, pokazuju podaci alata CME FedWatch.
Prinos na desetogodišnje američke obveznice tokom jula povećan je za gotovo 0,27 procentnih poena, što predstavlja njegov najveći mjesečni rast od marta.
Zašto je ovo važno za ostatak svijeta
Američke državne obveznice predstavljaju najvažniju referentnu cijenu kapitala u globalnom finansijskom sistemu. Kada njihovi prinosi rastu, poskupljuju korporativni krediti, stambene hipoteke i zaduživanje država, dok investitori postaju manje spremni da ulažu u rizičniju imovinu.
Visoki prinosi na sigurne američke obveznice mogu povući kapital sa berzi i tržišta u razvoju, pojačati pritisak na njihove valute i povećati cijenu refinansiranja javnog i privatnog duga.
Za Crnu Goru ne postoji neposredna i automatska veza, jer domaće kamatne stope prvenstveno zavise od politike Evropske centralne banke, Euribora i troškova finansiranja evropskih banaka. Ipak, duži period visokih globalnih prinosa može posredno povećati cijenu novca i otežati povoljnije zaduživanje države, banaka i kompanija.
Reakcija tržišta pokazuje da investitore trenutno manje brine sama odluka da kamate ostanu nepromijenjene, a više mogućnost da će odlaganje povećanja kasnije zahtijevati snažnije i bolnije monetarno stezanje.
