Prosječna plata u Crnoj Gori porasla na 1.036 eura, realni rast “pojela” inflacija
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u maju iznosila je 1.036 eura, četiri eura više nego u aprilu. Međutim, pošto su potrošačke cijene istovremeno porasle 0,4 odsto, realne zarade ostale su nepromijenjene.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u maju 2026. godine iznosila je 1.237eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa dostigla 1.033 eura, pokazuju podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Neto plata je u odnosu na april nominalno porasla 0,4 odsto, odnosno sa 1.029 na 1.036 eura. U poređenju sa majem prošle godine, kada je iznosila 1.014 eura, veća je 1,9 odsto ili 22 eura.
Majska zarada ujedno predstavlja najviši nivo u posljednjih 13 mjeseci obuhvaćenih Monstatovim pregledom. Ipak, rast cijena pokazuje da povećanje nominalnih primanja nije donijelo i veću kupovnu moć.
„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju 2026. godine u odnosu na april zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade ostale na istom nivou“, saopštio je Monstat.
Najveće plate u finansijama i energetici
Najveću prosječnu neto zaradu u maju imali su zaposleni u finansijskim djelatnostima i osiguranju – 1.670 eura. Slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa prosjekom od 1.480 eura i sektor informisanja i komunikacija sa 1.305 eura.
Iznad državnog prosjeka bile su i zarade u poslovanju nekretninama, koje su iznosile 1.224 eura, vađenju ruda i kamena 1.164 eura, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 1.094 eura, zdravstvu i socijalnoj zaštiti 1.060 eura i državnoj upravi 1.059 eura.
To znači da je od 19 posmatranih sektora samo osam imalo zarade veće od državnog prosjeka.
Jaz između sektora čak 809 eura
Najniža prosječna plata evidentirana je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 861 euro. Slijede umjetnost, zabava i rekreacija sa 909 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 914 eura i snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 919 eura.
Razlika između najplaćenijeg i najslabije plaćenog sektora iznosila je čak 809 eura. Prosječna zarada u finansijama i osiguranju bila je gotovo dvostruko veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama.
U prerađivačkoj industriji prosjek je iznosio 928 eura, obrazovanju 954, trgovini 969, ostalim uslužnim djelatnostima 980, uslugama smještaja i ishrane 1.011, građevinarstvu 1.013, a saobraćaju i skladištenju 1.020 eura.
Najveći mjesečni rast u poslovanju nekretninama
U odnosu na april, najveći rast prosječne neto zarade zabilježen je u poslovanju nekretninama, 1,1 odsto. Slijede građevinarstvo sa rastom od jedan odsto i usluge smještaja i ishrane sa 0,9 odsto.
Zarade su po 0,8 odsto porasle u prerađivačkoj industriji, saobraćaju i skladištenju, kao i umjetničkim, zabavnim i rekreativnim djelatnostima.
Pad plata evidentiran je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, za jedan odsto, vađenju ruda i kamena za 0,7 odsto, ostalim uslužnim djelatnostima za 0,3 odsto i energetici za 0,1 odsto.
Prosjek za prvih pet mjeseci 1.028 eura
Prosječna neto zarada u periodu od januara do maja iznosila je 1.028 eura, što je 2,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine, kada je prosjek bio 1.006 eura. Prosječna bruto zarada povećana je 2,3 odsto, sa 1.200 na 1.228 eura.
Najveći rast prosječnih neto zarada u prvih pet mjeseci zabilježen je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – 9,8 odsto. Slijede ostale uslužne djelatnosti sa 7,7 odsto i prerađivačka industrija sa rastom od 6,5 odsto.
Najizraženiji pad zabilježen je u poslovanju nekretninama, gdje je prosjek za prvih pet mjeseci bio 14,7 odsto niži nego godinu ranije. Zarade su smanjene i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji za 1,4 odsto, kao i u informisanju i komunikacijama za 0,5 odsto.
Monstat podatke o prosječnim zaradama dobija iz redovnog mjesečnog istraživanja. Prosjek se izračunava dijeljenjem ukupno isplaćene mase zarada brojem zaposlenih na koje se isplate odnose.
