Prosječna plata u Crnoj Gori porasla na 1.036 eura, realni rast “pojela” inflacija
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u junu iznosila je 1.036 eura, tri eura više nego u maju. Rast plata, međutim, bio je sporiji od inflacije, zbog čega je realna zarada smanjena 0,1 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u junu 2026. godine iznosila je 1.237 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa dostigla 1.036 eura, pokazuju podaci iz ispravljenog saopštenja Uprave za statistiku – Monstat.
Neto plata je u odnosu na maj, kada je iznosila 1.033 eura, nominalno porasla 0,3 odsto. Međutim, pošto su potrošačke cijene u istom periodu povećane 0,4 odsto, realna vrijednost prosječne zarade pala je 0,1 odsto.
To praktično znači da rast prosječne plate od tri eura nije bio dovoljan da nadoknadi poskupljenja tokom juna.
U odnosu na jun prošle godine, kada je prosječna neto plata iznosila 1.010 eura, zarada je povećana 2,6 odsto, odnosno za 26 eura.
Prosjek za prvo polugodište 1.029 eura
Prosječna neto zarada u prvih šest mjeseci 2026. iznosila je 1.029 eura, što je 2,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine, kada je prosjek bio 1.007 eura.
Prosječna bruto zarada u prvom polugodištu povećana je 2,5 odsto, sa 1.200 na 1.230 eura.
Podaci za drugi kvartal dodatno pokazuju koliko rast cijena utiče na standard zaposlenih. Prosječna neto plata od aprila do juna iznosila je 1.033 eura, u odnosu na 1.026 eura u prvom kvartalu.
Iako je nominalno porasla 0,7 odsto, realna zarada u drugom kvartalu smanjena je oko 1,6 odsto u odnosu na prva tri mjeseca godine.
Finansije na vrhu sa 1.673 eura
Najveću prosječnu neto zaradu u junu imali su zaposleni u finansijskim djelatnostima i osiguranju – 1.673 eura. Slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 1.479 eura i informisanje i komunikacije sa 1.308 eura.
Iznad državnog prosjeka bile su i zarade u poslovanju nekretninama – 1.227 eura, vađenju ruda i kamena – 1.177, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – 1.104, zdravstvu i socijalnoj zaštiti – 1.062 i državnoj upravi – 1.061 euro.
To znači da je samo osam od 19 sektora imalo prosječnu zaradu veću od državnog prosjeka.
Sektorski jaz 803 eura
Najniža prosječna neto zarada evidentirana je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 870 eura.
Slijede umjetnost, zabava i rekreacija sa 903 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 912, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 917 i prerađivačka industrija sa 923 eura.
Razlika između najbolje i najslabije plaćenog sektora iznosila je 803 eura. Prosječna zarada u finansijama i osiguranju bila je oko 92 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama.
Ispod državnog prosjeka ostale su i trgovina sa prosječnom zaradom od 972 eura, obrazovanje sa 953, ostale uslužne djelatnosti sa 970, usluge smještaja i ishrane sa 1.017, saobraćaj i skladištenje sa 1.021 i građevinarstvo sa 1.028 eura.
Najveći rast plata u građevinarstvu
U odnosu na maj, najveći rast prosječne neto zarade zabilježen je u građevinarstvu – 1,5 odsto, gdje je plata povećana sa 1.013 na 1.028 eura.
Slijede vađenje ruda i kamena sa rastom od 1,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa jedan odsto i stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 0,9 odsto.
Zarade u uslugama smještaja i ishrane porasle su 0,6 odsto, dok je u trgovini zabilježeno povećanje od 0,3 odsto.
Najveći mjesečni pad evidentiran je u ostalim uslužnim djelatnostima – jedan odsto. Zarade su smanjene i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji za 0,7 odsto, prerađivačkoj industriji za 0,5 odsto, kao i u poljoprivredi i sektoru snabdijevanja vodom za po 0,2 odsto.
Nekretnine bilježe snažan godišnji pad
Posmatrano na nivou prvog polugodišta, najveći rast prosječnih neto zarada zabilježen je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – devet odsto.
Slijede ostale uslužne djelatnosti sa rastom od 7,4 odsto, prerađivačka industrija sa 6,4 odsto i trgovina sa pet odsto.
Najizraženiji pad zabilježen je u poslovanju nekretninama, gdje je prosječna zarada u prvom polugodištu bila 13,7 odsto niža nego godinu ranije. Zarade su smanjene i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji za 1,2 odsto, kao i u informisanju i komunikacijama za 0,2 odsto.
Najnoviji podaci tako pokazuju da nominalno povećanje plata još ne garantuje rast životnog standarda. Prosječna zarada nastavlja da raste, ali sporije od cijena, dok razlika između pojedinih djelatnosti ostaje veća od 800 eura.
