Crna Gora uvezla osam puta više robe nego što je izvezla: Deficit 2,3 milijarde eura
Vrijednost uvoza za sedam mjeseci dostigla je 2,61 milijardu, dok je izvoz iznosio svega 312,9 miliona eura. Robni deficit povećan je za gotovo 100 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 12 odsto
Crna Gora je od početka januara do kraja jula 2026. godine uvezla robu vrijednu 2,61 milijardu eura, dok je izvoz iznosio svega 312,9 miliona eura. Drugim riječima, vrijednost uvezene robe bila je više od osam puta veća od izvoza, pokazuju novi podaci Monstata.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena dostigla je 2,92 milijarde eura i bila je 2,5 odsto veća nego u istom periodu prošle godine. Međutim, rast ukupne razmjene nije rezultat jačanja izvoza, već povećanja uvoza.
Prema preliminarnim podacima Monstata, izvoz je za godinu smanjen 4,4 odsto, dok je uvoz povećan 3,4 odsto.
Deficit povećan za gotovo 100 miliona eura
Spoljnotrgovinski robni deficit za prvih sedam mjeseci dostigao je 2,295 milijardi eura, što je za 99,6 miliona ili 4,5 odsto više nego u uporednom periodu 2025. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 13 na 12 odsto. To praktično znači da je Crna Gora na svakih 100 eura uvezene robe izvezla robu vrijednu svega 12 eura.
Uvoz je u apsolutnom iznosu povećan za 85,1 milion eura, dok je izvoz istovremeno smanjen za 14,5 miliona. Kombinacija ova dva kretanja dodatno je produbila već veoma visok robni deficit.
Ipak, mjesečni podaci daju i jedan umjereno pozitivan signal. Nakon pada izvoza u prva četiri mjeseca, u maju je zabilježen rast od 7,5 odsto, u junu 3,2 odsto, a u julu 14,3 odsto u odnosu na iste mjesece prošle godine.
Julski izvoz od 51,5 miliona eura bio je najveći od početka godine. Međutim, istog mjeseca uvezeno je gotovo 430 miliona eura, pa je mjesečni deficit iznosio 378,5 miliona – drugi najveći ove godine, odmah poslije junskih 396,8 miliona eura.
Nafta pogurala rast uvoza
Najveća uvozna kategorija ostale su mašine i transportni uređaji, na koje je za sedam mjeseci potrošeno 623,7 miliona eura. Ova grupa činila je gotovo četvrtinu ukupnog robnog uvoza, a samo na drumska vozila odnosilo se 242,5 miliona eura.
Na drugom mjestu su hrana i žive životinje, čiji je uvoz dostigao 489,9 miliona eura, odnosno gotovo 19 odsto ukupnog uvoza. Slijede proizvodi svrstani prema materijalu sa 376,4 miliona, razni gotovi proizvodi sa 373,5 miliona i hemijski proizvodi sa 313,9 miliona eura.
Najveći pojedinačni doprinos rastu uvoza došao je od mineralnih goriva i maziva. Njihov uvoz povećan je za 37,4 miliona eura, što predstavlja oko 44 odsto ukupnog povećanja crnogorskog uvoza.
Unutar ove kategorije posebno se izdvaja uvoz nafte i naftnih derivata, koji je povećan čak 43,7 odsto – sa 171,3 miliona na 246,1 milion eura.
Istovremeno je uvoz električne energije smanjen za gotovo 38 miliona eura, odnosno 60,6 odsto, na 24,7 miliona. To pokazuje da je rast računa za energente prvenstveno posljedica većeg ili skupljeg uvoza nafte i naftnih derivata, dok je potreba za uvozom električne energije znatno smanjena.
Trećina izvoza zavisi od energenata
Mineralna goriva i maziva bila su i najveća izvozna kategorija, sa vrijednošću od 99,3 miliona eura. Ona su činila 31,7 odsto ukupnog crnogorskog izvoza.
Samo izvoz električne energije vrijedio je 70,5 miliona eura, što znači da je gotovo svaki četvrti euro robnog izvoza ostvaren prodajom struje. Izvoz nafte i naftnih derivata dostigao je 25,4 miliona eura i skoro je udvostručen u odnosu na prošlu godinu.
Izvoz hrane povećan je 22,8 odsto, na 34,4 miliona eura, pri čemu se na meso i prerađevine od mesa odnosilo gotovo 25 miliona.
Ovi rezultati, međutim, nijesu uspjeli da nadoknade snažne padove u drugim sektorima. Izvoz mašina i transportnih uređaja smanjen je za 17,3 miliona eura ili 38 odsto, izvoz sirovih materija za 9,2 miliona, a hemijskih proizvoda za 8,1 milion eura.
Posebno je smanjen izvoz ostalih transportnih sredstava i opreme – sa 22,4 miliona na 7,6 miliona eura. Izvoz mineralnih ruda i otpadaka metala pao je za 9,1 milion, dok je izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda smanjen za 8,6 miliona eura.
Struktura izvoza tako ostaje veoma osjetljiva na kretanja u nekoliko energetskih i sirovinskih kategorija, dok je doprinos proizvoda veće dodate vrijednosti i dalje ograničen.
CEFTA popravila rezultat, deficit sa EU povećan
Razmjena sa zemljama CEFTA-e donijela je najpovoljniji pomak. Izvoz na ta tržišta povećan je 9,3 odsto, na 160 miliona eura, dok je uvoz blago smanjen, na 678 miliona.
Zahvaljujući tome, deficit u trgovini sa CEFTA zemljama smanjen je za 17,1 milion, na 518 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je sa 21,5 na 23,6 odsto.
Na CEFTA tržište plasirano je 51,1 odsto ukupnog crnogorskog izvoza. Najvažniji kupci robe iz Crne Gore bili su Srbija sa 78,7 miliona, Bosna i Hercegovina sa 36,5 miliona i Kosovo sa 24,5 miliona eura. Ove tri ekonomije zajedno su preuzele gotovo 45 odsto ukupnog izvoza.
Posebno je porastao izvoz na Kosovo – za 93,4 odsto, čime je deficit u međusobnoj trgovini smanjen sa 12,1 miliona na svega 2,3 miliona eura. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu povećan je 38,9 odsto, dok je izvoz u Srbiju smanjen 8,2 odsto.
Situacija je znatno nepovoljnija u trgovini sa Evropskom unijom. Uvoz iz EU povećan je 6,5 odsto, na 1,18 milijardi eura, dok je izvoz praktično stagnirao na oko 100,6 miliona.
Deficit sa članicama EU povećan je za 71,8 miliona i dostigao 1,08 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 8,5 odsto.
Sa Kinom deficit od 331 milion eura
Srbija je ostala najveći pojedinačni spoljnotrgovinski partner Crne Gore. Iz nje je uvezeno robe vrijedne 449,4 miliona, dok je izvoz iznosio 78,7 miliona eura. Deficit u trgovini sa Srbijom povećan je na 370,6 miliona eura.
Kina je drugi najveći izvor uvoza, sa 338,2 miliona eura. Istovremeno je crnogorski izvoz u Kinu pao 67,4 odsto, na svega 6,7 miliona, pa je deficit dostigao 331,5 miliona eura. Na svakih 100 eura robe uvezene iz Kine, Crna Gora je na to tržište izvezla robu vrijednu tek oko dva eura.
Njemačka je treći najveći uvozni partner sa 239,7 miliona eura, a slijede Grčka, Hrvatska i Italija. Uvoz iz Grčke porastao je 35,4 odsto, odnosno za više od 46 miliona eura, dok je iz Hrvatske povećan za 19,1 milion.
Podaci pokazuju da je ukupan pad izvoza praktično nastao na tržištima izvan EU i CEFTA-e. Izvoz u tu grupu zemalja smanjen je čak 35,5 odsto, sa 81,1 milion na 52,3 miliona eura, dok je izvoz u CEFTA-u rastao, a prema EU blago povećan.
