Koliko su skočile cijene goriva u Crnoj Gori od rata u Iranu: Za pun rezervoar dizela sada je potrebno 26 eura više
Za šest mjeseci litar eurodizela poskupio je 53 centa, dok je cijena obje vrste benzina povećana za po 36 centi. Pun rezervoar dizela od 50 litara sada košta 26,50 eura više nego uoči izbijanja rata.
Cijene goriva u Crnoj Gori snažno su porasle od početka rata u Iranu, a najveći udar pretrpjeli su vozači automobila sa dizel motorima.
Dan prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, litar eurodizela u Crnoj Gori koštao je 1,34 eura. Prema cijenama koje važe od 25. avgusta, za istu količinu goriva potrebno je izdvojiti 1,87 eura, pokazuje istraživanje portala Investitor.me.
To znači da je dizel za šest mjeseci poskupio čak 53 centa po litru, odnosno 39,6 odsto.
Benzin je poskupio manje, ali je i njegov rast znatno iznad opšte stope inflacije. Eurosuper 95 sada košta 1,76 eura, što je 36 centi ili 25,7 odsto više nego pred početak rata. Cijena eurosupera 98 povećana je sa 1,43 na 1,79 eura, odnosno 25,2 odsto.
Kako su se promijenile cijene goriva
Obračun Investitora napravljen je poređenjem cijena koje su u Crnoj Gori važile od 24. februara, posljednjih utvrđenih prije početka rata, i maksimalnih maloprodajnih cijena koje važe od 25. do 31. avgusta.
Pun rezervoar dizela skuplji 26,50 eura
Razlika je još vidljivija kada se cijena po litru prenese na trošak punjenja automobila.
Za rezervoar od 50 litara eurodizela prije rata bilo je potrebno 67 eura, dok isti rezervoar sada košta 93,50 eura. Jedno punjenje zato je skuplje 26,50 eura.
Pun rezervoar eurosupera 95 poskupio je sa 70 na 88 eura, a eurosupera 98 sa 71,50 na 89,50 eura. U oba slučaja vozač mora da izdvoji 18 eura više.
Vlasnika dizelaša koji rezervoar puni dva puta mjesečno ratni rast cijena košta dodatnih 53 eura mjesečno. Ako se sadašnje cijene zadrže godinu, to bi predstavljalo dodatni izdatak od 636 eura.
Zašto je dizel poskupio više od benzina
Rat je izazvao veliki poremećaj u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima, prije svega zbog ograničenog transporta kroz Ormuski moreuz.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, kroz taj morski prolaz je tokom 2025. transportovano oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, što predstavlja približno četvrtinu ukupne pomorske trgovine naftom u svijetu. Tokom marta, aprila i maja 2026. protok je pao na prosječno svega 2,7 miliona barela dnevno.
IEA je poremećaj izazvan ratom označila kao najveći prekid snabdijevanja u istoriji globalnog tržišta nafte. Posebno su porasle cijene prerađenih derivata, uključujući dizel, mlazno gorivo i tečni naftni gas. Smanjeni kapaciteti rafinerija i veći troškovi transporta dodatno su povećali razliku između cijena sirove nafte i gotovih goriva.
Rat je počeo 28. februara američkim i izraelskim napadima na Iran, nakon čega je došlo do iranskih udara na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze.
Akcize ublažile udar na crnogorskim pumpama
Aktuelne cijene bile bi još više da Vlada nije privremeno umanjila akcize. Prema odluci koja se primjenjuje u posljednjem obračunu, akciza na benzin smanjena je pet odsto, a na dizel 20 odsto.
Gruba računica, koja uključuje i PDV na akcizu, pokazuje da bi uz puno poresko opterećenje eurosuper 95 koštao oko 1,79, a eurodizel približno 1,98 eura po litru.
To znači da je država ublažila dio poskupljenja, posebno kod dizela, ali nije mogla da spriječi da cijene na pumpama ostanu znatno iznad predratnog nivoa.
Na početku energetske krize, u martu, Vlada je akcizu na dizel privremeno smanjila 50 odsto, a na benzin 25 odsto. Kako su se procenti umanjenja kasnije mijenjali, na kretanje maloprodajnih cijena nijesu uticala samo dešavanja na međunarodnom tržištu već i domaća poreska politika.
Hoće li gorivo uskoro pojeftiniti?
Cijene sirove nafte krajem avgusta pale su sa ranijih maksimuma, pod uticajem diplomatskih pokušaja da se obnovi nesmetan transport kroz Ormuski moreuz. Brent je 25. avgusta pao ispod 89 dolara po barelu, ali tržište i dalje snažno reaguje na svaku vijest o sukobima, pregovorima i dostupnosti transportnih pravaca.
To znači da bi smirivanje sukoba i normalizacija prolaska tankera mogli donijeti pojeftinjenje goriva. Ipak, pad cijena na crnogorskim pumpama neće nužno biti ni brz ni jednak prethodnom rastu, jer će zavisiti od cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu, odnosa eura i dolara, troškova transporta i budućih odluka Vlade o akcizama.
Novi obračun maksimalnih cijena goriva biće obavljen 31. avgusta, a eventualno izmijenjene cijene važiće od 1. septembra.
