Nova pravila za finansijske konglomerate u Crnoj Gori
Predlogom zakona ključni imovinski prag za procjenu značaja različitih finansijskih sektora unutar iste poslovne grupe povećava se sa 100 miliona na šest milijardi eura. To, međutim, ne znači da će sve grupe ispod tog iznosa automatski izbjeći dodatni nadzor regulatora.
Vlada Crne Gore je na sjednici 3. septembra utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o finansijskim konglomeratima, kojim se domaći propisi dodatno usklađuju sa pravilima Evropske unije.
Najupadljivija izmjena odnosi se na prag bilansne sume najmanjeg finansijskog sektora u grupi. Umjesto dosadašnjih 100 miliona eura, aktivnosti različitih sektora smatraće se značajnim po ovom kriterijumu ako bilansna suma najmanjeg sektora premašuje šest milijardi eura.
Važno je, međutim, da se šest milijardi eura ne odnosi na zbirnu imovinu svih članica grupe. Posmatra se bilansna suma njenog najmanjeg finansijskog sektora – na primjer, manjeg između sektora osiguranja i objedinjene bankarske i investicione djelatnosti.
Prag nije jedini uslov za dodatni nadzor
Finansijski konglomerat nije svaka velika i razgranata kompanija, već grupa koja istovremeno posluje u različitim oblastima finansijskog tržišta – najmanje u sektoru osiguranja i u bankarskom ili sektoru investicionih usluga.
Prema važećem zakonu, značaj tih aktivnosti procjenjuje se i na osnovu procentualnog kriterijuma. Prosjek učešća bilansne sume i kapitalnih zahtjeva pojedinog sektora u ukupnoj finansijskoj grupi mora biti veći od deset odsto.
Zbog toga povećanje praga na šest milijardi eura nije opšte oslobađanje manjih grupa od kontrole. Ako grupa ispuni procentualni kriterijum, ali njen najmanji sektor ne prelazi šest milijardi eura, nadležni regulatori moći će da odluče da li će je ipak tretirati kao finansijski konglomerat.
Promjena, ipak, značajno proširuje prostor za regulatornu procjenu, jer se granica ispod koje je moguće napraviti izuzetak povećava čak 60 puta.
Istovremeno se sa 80 miliona na pet milijardi eura povećava prag za nastavak nadzora nad konglomeratom koji više ne ispunjava osnovni imovinski kriterijum. Ako bilansna suma njegovog najmanjeg sektora ostane iznad pet milijardi, dodatni nadzor sprovodiće se još tri godine.
Nova pravila za upravljače penzionim fondovima
Predlogom se precizira i položaj društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima.
Ona će se uključivati u finansijski sektor kojem pripadaju u okviru grupe. Ako se ne mogu svrstati isključivo u jedan sektor, biće uključena u najmanji finansijski sektor konglomerata.
Cilj je da se prilikom obračuna veličine i značaja pojedinih sektora jednako tretiraju sva društva koja upravljaju fondovima, kao i da regulatori imaju potpuniju sliku rizika unutar povezanih finansijskih institucija.
Komisija preuzima nadležnost za investiciona društva
Ispravlja se i raspodjela nadležnosti između Komisije za tržište kapitala i Agencije za nadzor osiguranja.
Investiciona društva se iz odredbe koja se odnosi na Agenciju premještaju u dio zakona kojim se uređuje nadležnost Komisije za tržište kapitala. Komisija će tako biti jasno ovlašćena da za investiciona društva donosi podzakonske akte o adekvatnosti kapitala, transakcijama unutar grupe, koncentraciji rizika i drugim elementima dodatnog nadzora.
Time se, prema obrazloženju sa javne rasprave, otklanja preklapanje nadležnosti i povećava pravna sigurnost.
Prihvaćena dopuna izostala iz Predloga
Javna rasprava trajala je od 20. maja do 12. juna. Iako su o njoj obaviještene sve banke, Centralna banka, Udruženje banaka, Komisija za tržište kapitala i Agencija za nadzor osiguranja, primjedbe je dostavila samo Komisija.
U izvještaju se navodi da su sva tri predloga Komisije prihvaćena. Među njima je i zahtjev da se u zakon uvede posebno značenje izraza „dobrovoljni penzioni fond“, uz najavu da će Nacrt biti dopunjen novim članom.
Ta dopuna se, međutim, ne nalazi u tekstu Predloga koji je objavljen uz Vladin materijal. Ostaje nejasno da li je riječ o tehničkom propustu ili je od te izmjene naknadno odustano.
Još jedan uslov za zatvaranje Poglavlja 9
Ministarstvo finansija je izmjene obrazložilo potrebom za potpunim usklađivanjem sa Direktivom EU 2002/87/EZ, koja uređuje dodatnu kontrolu kreditnih institucija, osiguravajućih i investicionih društava unutar finansijskih konglomerata.
Usklađivanje je predstavljeno i kao jedan od preduslova za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom Poglavlju 9 – Finansijske usluge.
Predlog sada treba da prođe skupštinsku proceduru. Ukoliko ga poslanici usvoje, zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.
