ECB podiže kamate: Šta to znači za kredite u Crnoj Gori
Evropska centralna banka (ECB) danas bi trebalo da poveća ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, što bi moglo produžiti period skupog zaduživanja i postepeno se preliti na rate pojedinih kredita u Crnoj Gori. Najizloženiji su građani i privreda sa zajmovima ugovorenim uz promjenljivu kamatnu stopu.
Evropska centralna banka danas bi trebalo da donese novu odluku o povećanju kamatnih stopa, pod pritiskom ubrzane inflacije i ponovnog rasta cijena nafte i gasa.
Prema anketi Reutersa među 65 ekonomista, očekuje se povećanje depozitne stope ECB-a za 0,25 procentnih poena – sa 2,25 na 2,5 odsto. To bi bilo drugo povećanje kamata od juna i najkraći ciklus monetarnog zaoštravanja u eurozoni u posljednjih 15 godina.
Iako Crna Gora nije članica eurozone i nema predstavnika u tijelima koja odlučuju o monetarnoj politici, odluke ECB-a imaju direktan značaj za domaće tržište. Crna Gora koristi euro, a poslovanje njenih banaka povezano je sa evropskim finansijskim tržištem, kretanjem euribora i cijenom novca u eurozoni.
Ko će prvi osjetiti povećanje kamata
Nova odluka ECB-a neće automatski i istog dana povećati rate svih kredita u Crnoj Gori. Najvažnije je kakva je kamatna stopa navedena u ugovoru sa bankom.
Građani koji imaju kredit sa fiksnom kamatnom stopom ne bi trebalo da osjete promjenu. Njihova kamatna stopa i mjesečna rata ostaju iste do isteka perioda za koji je stopa ugovorena.
Drugačija je situacija kod kredita sa promjenljivom kamatnom stopom, koja se obično sastoji od euribora i fiksne marže banke. Ukoliko euribor poraste, prilikom narednog usklađivanja može porasti i ukupna kamata, a time i mjesečna rata.
Banke kamatu najčešće usklađuju u intervalima definisanim ugovorom – na tri, šest ili 12 mjeseci. Zbog toga se današnja odluka ECB-a neće kod svih dužnika vidjeti odmah.
Euribor ne mora porasti za isti iznos
Važno je naglasiti da ključna stopa ECB-a i euribor nijesu ista stvar. Euribor predstavlja referentnu kamatnu stopu po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac i često unaprijed odražava očekivanja tržišta.
To znači da je dio očekivanog povećanja kamata ECB-a možda već uračunat u tržišne stope. Dalje kretanje euribora više će zavisiti od poruka predsjednice ECB-a Christine Lagarde i procjena da li će uslijediti još povećanja.
Deutsche Bank sada očekuje da ECB, nakon septembarskog povećanja, podigne kamatu za dodatnih 0,25 procentnih poena u decembru, čime bi depozitna stopa dostigla 2,75 odsto. Većina ekonomista iz Reutersove ankete, međutim, smatra da bi današnji potez mogao biti posljednje povećanje u ovom ciklusu.
Koliko bi mogla porasti rata kredita
Efekat na konkretnu ratu zavisi od preostalog duga, roka otplate, ugovorene marže i referentne stope.
Ilustracije radi, kod stambenog kredita od 100.000 eura sa rokom otplate od 20 godina, rast ukupne kamate sa 4,5 na 4,75 odsto povećao bi mjesečnu ratu približno sa 633 na 646 eura, odnosno za oko 13 eura.
Pojedinačno povećanje možda ne izgleda veliko, ali više uzastopnih promjena euribora može imati znatno snažniji efekat, posebno kod velikih stambenih kredita i dužih rokova otplate.
Ovaj primjer je informativan. Stvarni obračun zavisi od uslova konkretnog ugovora i načina na koji banka usklađuje promjenljivu kamatnu stopu.
Novi krediti mogli bi ostati skupi
Čak i građani koji nemaju kredit sa promjenljivom stopom mogu indirektno osjetiti odluku ECB-a. Više evropske kamate povećavaju cijenu izvora finansiranja i smanjuju prostor bankama da značajnije pojeftine nove kredite.
To znači da bi stambeni, gotovinski i krediti za privredu u Crnoj Gori mogli duže ostati skupi, iako će konkurencija među bankama, visoka domaća likvidnost i raspoloživi depoziti i dalje imati važan uticaj na konačne ponude.
Banke u Crnoj Gori ne koriste redovne operacije finansiranja Eurosistema na isti način kao banke iz država članica eurozone. Zbog toga se odluke ECB-a na domaće kamate prenose posredno i ne moraju biti prenesene u punom iznosu.
Zašto ECB ponovo zaoštrava politiku
Glavni razlog očekivanog povećanja kamata jeste ponovno ubrzavanje inflacije. Godišnja inflacija u eurozoni u avgustu je dostigla 3,3 odsto, dok je cilj ECB-a dva odsto.
Posebnu zabrinutost izazivaju visoke cijene energije i eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Brent je prešao granicu od 100 dolara po barelu, što povećava rizik od novog poskupljenja goriva, transporta i hrane.
ECB pokušava da spriječi da se energetski šok prenese na ostale cijene i zarade. Istovremeno mora voditi računa da previsoke kamate dodatno ne uspore ekonomiju eurozone, za koju ekonomisti u 2026. očekuju rast od svega 0,8 odsto.
Šta građani mogu da urade
Građani sa kreditima trebalo bi da provjere da li je kamata fiksna ili promjenljiva, za koji euribor je vezana i kada slijedi naredno usklađivanje.
Kod razmatranja refinansiranja nije dovoljno uporediti samo nominalne kamatne stope. Potrebno je uračunati efektivnu kamatnu stopu, troškove obrade, osiguranje, procjenu nekretnine i eventualnu naknadu za prijevremenu otplatu.
Današnja odluka ECB-a neće odmah promijeniti sve rate u Crnoj Gori, ali će pokazati koliko bi period visokih troškova zaduživanja mogao trajati. Za domaće dužnike zato će možda važnija od samog povećanja biti poruka ECB-a o tome da li Evropu do kraja godine čeka još jedno podizanje kamata.
