Bez kancelarije i ugovora nude nekretnine: Inspekcije i policija protiv nelegalnih posrednika
Oko 300 agencija posluje po propisima, dok više od hiljadu radi u sivoj zoni, procjena je Udruženja agencija za nekretnine koju prenosi RTCG. Nadležni najavljuju zajedničke kontrole inspekcija i policije, a građanima se savjetuje da prije saradnje provjere ko je posrednik i zatraže ugovor.
Država je formirala inspekcijski tim za suzbijanje nelegalnog posredovanja u prodaji i zakupu nekretnina, a u kontrole će, uz poresku i tržišnu inspekciju, biti uključena i policija nadležna za privredni kriminal, saopšteno je u prilogu Dnevnika RTCG.
Inicijativa dolazi u trenutku kada, prema procjeni Udruženja agencija za nekretnine, veliki broj posrednika posluje izvan legalnih tokova, koristeći društvene mreže, oglasne sajtove i aplikacije za komunikaciju. Takvo poslovanje otvara pitanje neprijavljenih prihoda, nelojalne konkurencije, ali i zaštite građana koji preko tih posrednika kupuju, prodaju ili iznajmljuju stanove.
Predstavnik Udruženja Stefan Mišković kazao je za RTCG da svega 277 aktivnih kompanija iz djelatnosti agencija za nekretnine redovno podnosi finansijske izvještaje, dok na tržištu postoji više od hiljadu različitih profila i agencija. Riječ je o navodima Udruženja, a ne o rezultatima završenih inspekcijskih kontrola.
Telegram grupe sa više od 20.000 članova
Mišković ukazuje da je tržište naročito od 2022. godine i građevinskog buma preplavljeno nelegalnim posrednicima.
„Tu postoje Telegram grupe Rusa, Ukrajinaca, koje broje i preko 20.000 članova“, rekao je on.
U prilogu RTCG upozorava se da se preko sajtova i aplikacija ostvaruju stotine hiljada eura neprijavljenog prihoda. Istovremeno, građani koji angažuju nelegalne posrednike rizikuju da, u slučaju problema, ostanu bez pouzdanih podataka o tome od koga mogu tražiti odgovornost.
Kontrole uz saradnju sa policijom
Predsjednik Koordinacionog tima za inspekcijski nadzor Milutin Butorović kazao je da je, osim angažovanja poreske i tržišne inspekcije, dogovorena i saradnja sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem.
Prema njegovim riječima, u postupanje u ovakvim slučajevima biće uključene i policijske strukture koje se bave privrednim kriminalom.
Butorović je naveo i da Zakon o inspekcijskom nadzoru predviđa mogućnost ulaska nadležnih inspektora u stanove i poslovne prostorije uz odobrenje nadležnog suda, kada postoji osnov sumnje.
Sankcije i prije isteka roka za usklađivanje poslovanja
Dok se čeka istek roka za usklađivanje poslovanja sa Zakonom o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je pomjeren do ljeta 2027. godine, nadležni najavljuju postupanje i po drugim važećim propisima. Zakon o posredovanju predviđa kazne do 20.000 eura za pravna lica koja posreduju bez upisa u Registar posrednika.
Butorović je među mjerama koje nadležni mogu preduzimati naveo zabranu obavljanja djelatnosti i privremeno oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi. Inspektori, kako je objasnio, mogu podnijeti krivičnu prijavu nadležnom organu, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog.
U prilogu je ukazano i na mogućnost krivične odgovornosti. Krivični zakonik za neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem uz naknadu, kada je za to potrebna dozvola nadležnog organa ili subjekta, predviđa novčanu kaznu ili zatvor do godinu dana.
Dva znaka za oprez prije angažovanja posrednika
Iz Udruženja pozdravljaju najavljene kontrole, očekujući da će doprinijeti ravnopravnijim uslovima poslovanja i smanjiti rizik od zloupotreba na štetu građana.
Mišković je upozorio na situacije u kojima posrednik, iz neznanja ili loše namjere, klijentu pričini štetu, a zatim nestane. Telefonski broj bude ugašen, dok adresa i kancelarija ne postoje.
Kao dva važna znaka za oprez izdvojio je nepostojanje kancelarije i nemogućnost da posrednik ponudi ugovor o posredovanju.
Prema njegovim riječima, u takvim slučajevima klijenti nemaju registrovani poslovni subjekt sa kojim bi zaključili ugovor. Zato iz Udruženja poručuju da prije angažovanja treba provjeriti ko pruža uslugu i da li je spreman da odnos sa klijentom uredi ugovorom.
