Srećna Nova 1993: Čeka li nas nova hiperinflacija?
Dok Crna Gora čeka veće minimalce, dio osnovnih namirnica već je poskupio. Sjećanje na 1993. vraća pitanje koliko plata vrijedi kad stignemo do kase. Današnje brojke daju malo osnova za strah od nove hiperinflacije, ali pokazuju da cijene već rastu brže od prosječne zarade.
Krajem decembra 1993. u Saveznoj Republici Jugoslaviji, koju su činile Srbija i Crna Gora, izdata je novčanica od 500 milijardi dinara. Istog dana vlasti su najavile brisanje devet nula s valute. Za građane je računica bila jednostavnija od one na novčanici. Što su duže čekali da potroše platu, manje su mogli da kupe.
Tri decenije kasnije, Crna Gora ponovo raspravlja o tome koliko će veća plata vrijedjeti u prodavnici. Vlada je za januar 2027. najavila tri neto minimalca, od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, prema obrazovanju koje zahtijeva radno mjesto. Predlog uključuje i ukidanje preostalog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Dio cjenovnika već je porastao, pa pitanje o kupovnoj moći stiže prije prve uvećane plate.
Od 500 milijardi dinara do 1.043 eura
Hiperinflacija ima precizno ekonomsko značenje. Uobičajeni prag je rast cijena od 50 odsto mjesečno. U decembru 1993. cijene na malo u SR Jugoslaviji porasle su oko 180.000 odsto za mjesec, a u januaru 1994. oko 313 miliona odsto. Usred ratova u okruženju, sankcija i pada proizvodnje, rastući deficiti finansirani su emisijom dinara. Crna Gora danas koristi euro, koji ne emituje samostalno, pa budžetski manjak ne može pokrivati na način na koji je tadašnja država pokrivala svoje deficite.
Najnoviji podaci Monstata dostupni 10. novembra daju poređenje u istoj jedinici. U septembru 2026. cijene su porasle 0,5 odsto u odnosu na avgust. Na godišnjem nivou rast je iznosio 5,2 odsto, dok je prosječna neto zarada porasla 2,7 odsto, na 1.043 eura. Kada se uračunaju cijene, kupovna moć prosječne neto zarade bila je oko 2,4 odsto manja nego u septembru prošle godine. Taj pad zabilježen je prije primjene Euro modela.
Šta nam govori skuplji jogurt
Domaći proizvođači najavili su da će od 9. novembra jogurt, kisjelo mlijeko i pavlaka u prosjeku poskupjeti oko 8,5 odsto. U pojedinim prodavnicama rast je bio veći. RTCG je zabilježio da je pavlaka od 500 grama sa 1,39 skočila na 1,69 eura, odnosno za oko 22 odsto. Udruženje mljekara korekciju pripisuje ranijem rastu troškova i inflaciji i kaže da je ona prva za te proizvode od 2022. godine. To što je cijena podignuta poslije najave reforme samo po sebi ne utvrđuje uzrok poskupljenja.
Euro model može pojačati pritisak na cijene kroz troškove i potrošnju. Gdje novi minimalac poveća ukupan trošak po zaposlenom i poslije smanjenja nameta, dio tog troška firma može prenijeti na kupce. Veći raspoloživi dohodak može podići potrošnju, a dio dodatne tražnje zadovoljio bi uvoz. Evropska komisija u novembarskom izvještaju izdvaja moguće rizike za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu, uz napomenu da ih tek treba detaljnije procijeniti.
Za radnika kojem plata znatno poraste, skuplja korpa može pojesti dio povišice, a da mu standard ipak poraste. Za domaćinstvo kojem primanja ostanu ista, svako poskupljenje iste korpe znači da mu poslije kupovine ostaje manje novca. Zato će se učinak Euro modela najbolje vidjeti kad uporedimo koliko različita domaćinstva mogu da kupe od svojih primanja prije reforme i nekoliko mjeseci nakon nje.
